Otkriven prvi ekstragalaktički akrecioni disk: Novosti iz velikog Magelanovog oblaka

Otkriven prvi ekstragalaktički akrecioni disk: Novosti iz velikog Magelanovog oblaka

Astronomi su napravili značajno otkriće u proučavanju zvezda van naše galaksije. Prvi put su u drugoj galaksiji, Velikom Magelanovom Oblaku, zabeleženi znaci proširenog diska prašine i gasa koji se vrti oko zvezde u formiranju. Ovaj fenomen, iako uobičajen u razvoju zvezda u našoj galaksiji, nikada ranije nije posmatran izvan Mlečnog puta.

Veliki Magelanov Oblak, patuljasta galaksija udaljena oko 179.000 svetlosnih godina od Mlečnog puta, bio je domaćin ovog značajnog otkrića. Astronomi su koristili napredne teleskope, uključujući Atacama veliki milimetarski/submilimetarski niz (ALMA) i Multi Unit Spectroscopic Explorer (MUSE), kako bi detektovali ovaj ekstragalaktički akrecioni disk.

„Kada sam prvi put videla dokaze za rotirajuću strukturu u ALMA podacima, nisam mogla da verujem da smo otkrili prvi ekstragalaktički akrecioni disk“, rekla je astronom Ana Meklaud sa Univerziteta Duram. „Znamo da su diskovi od vitalnog značaja za formiranje zvezda i planeta u našoj galaksiji, a sada vidimo direktne dokaze za ovo u drugoj galaksiji.“

Akrecioni disk je kritičan za formiranje zvezda i njihovih planetarnih sistema. Zvezde nastaju iz gustih nakupina gasa i prašine koje se urušavaju pod dejstvom gravitacije, formirajući disk materijala oko protozvezde. Ovaj disk omogućava stabilan i kontrolisan dotok materijala ka zvezdi, kao voda kroz odvod, i kasnije formira planete, asteroide i druge komponente planetarnog sistema.

Tim je otkrio da se disk oko zvezde HH 1177 u Velikom Magelanovom Oblaku može videti u optičkim talasnim dužinama, što je neuobičajeno zbog niske količine prašine u toj galaksiji. Ovo omogućava jasnije posmatranje zvezdanog diska, dok su slični diskovi u Mlečnom Putu često prekriveni slojem materijala koji otežava njihovo posmatranje.

„Učestalost svetlosti se menja u zavisnosti od toga koliko brzo se gas koji emituje svetlost kreće ka nama ili dalje od nas“, objašnjava astronom Džonatan Henšo sa Univerziteta Džon Murs. „Ovo je isti fenomen koji se dešava kada sirena hitne pomoći prelazi pored vas, gde se visina zvuka menja dok prolazi.“

Ovo otkriće pruža važne uvide u način na koji se zvezde formiraju u različitim galaktičkim okruženjima i može pomoći u razumevanju ograničenja koja ta okruženja postavljaju na proces formiranja zvezda.

„Biti u mogućnosti da proučavamo kako se zvezde formiraju na ovako velikim udaljenostima u drugoj galaksiji je zaista uzbudljivo“, dodaje Meklaud.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature.