Kalifornija je botanička tačka i žarište klimatskih promena

Kalifornija je botanička tačka i žarište klimatskih promena

Od priobalnih sekvoja i Joshua drveća do zlatnog maka i šiblja, Kalifornija je globalno botaničko žarište. To je takođe mesto suočeno sa ekstremnom vrućinom, šumskim požarima i obalama koje se raspadaju.

Prirodna lepota države i istorija pionirskih napora za očuvanje čine je testnom stazom za zaštitu biodiverziteta suočenih sa sadašnjim i budućim klimatskim promenama, tvrdi studija koju je vodio Univerzitet Kalifornije, Dejvis.

Objavljena 29. jula u časopisu PNAS, studija, „Klimatske promene i kalifornijski kopneni biodiverzitet“, deo je specijalnog izdanja PNAS-a o održivosti Kalifornije.

Studija zaključuje da je kalifornijska inicijativa 30 k 30 za očuvanje 30% svog zemljišta i priobalnih voda do 2030. godine, zajedno sa naporima da se harmonizuje očuvanje biodiverziteta i obnovljiva energija, obećavajući korak. Takođe naglašava potrebu da Kalifornija odstupi od svojih decenijama dugih politika gašenja požara i usvoji strategije požara koje odražavaju nove režime požara.

„Kalifornija je imala istoriju više od 100 godina kao lider u zaštiti životne sredine – od izdvajanja parkova za ljude do prilagođavanja klimi“, rekla je glavni autor Suzan Harison, profesor na Odseku za nauku i politiku životne sredine UC Davis. „Pretnje su ekstremne i bez presedana, ali Kalifornija je uvek bila država u kojoj su se pojavljivala nova kreativna rešenja.

Klima u Kaliforniji postala je toplija, suva i promenljivija od sredine 1900-ih, navodi studija. Ispitivao je glavne pretnje koje klimatske promene predstavljaju za biodiverzitet i održivost države. Ovo uključuje uticaje promene biljnog biodiverziteta, promene korišćenja zemljišta, požara i obnovljive energije, kao i odgovore politike na te izazove.

Autori su modelirali distribuciju oko 6.400 autohtonih biljnih vrsta, identifikujući 15 regionalnih žarišta biodiverziteta biljaka – od malih područja, kao što su Kanalska ostrva, do ogromnih delova Sijera Nevade i obalnih lanaca.

Modeli pokazuju da bi ove vruće tačke mogle izgubiti u proseku 19% svojih autohtonih biljnih vrsta do 2080. prema trenutnim klimatskim projekcijama. Složeni mozaik mikroklime u Kaliforniji znači da bi vrste u državi mogle da reaguju na različite načine na klimatske promene. Očekuje se da će se neke žarišta pomeriti prema obali ili uzbrdici, dok će druge ostati ili nestati.

Ovi ulozi pomažu da se ocrta potreba za projektima obnovljive energije kako bi se uskladili sa očekivanim promenama i potrebama biodiverziteta. Na primer, Molok Luiuk, ili Condor Ridge (ranije Valker Ridge), bio je predviđen za projekte razvoja vetra duž njegovog bujnog grebena uprkos njegovom bogatom biodiverzitetu, pre nego što je dobio zaštitu kao deo Nacionalnog spomenika planine Berriessa Snov Mountain.

„Ovaj rad ukazuje na to da moramo da budemo proaktivni“, rekao je koautor Džejms H. Torn, naučnik istraživač sa Odeljenja za nauku i politiku UC Davis. „Ne možemo biti reaktivni kao: ‘Oh, ovaj šumski požar je izmakao kontroli. Oh, ova vrsta nestaje. Oh, pogrešno smo postavili gde bi ova lokacija zelene energije trebalo da ide.’ Imamo alate koji se mogu koristiti, od kojih neke razmatramo u ovom radu.“

Požar je skoro tokom cele godine podsetnik na topliju i suvlju klimu u državi.

Autori pišu da su politike upravljanja požarima u Kaliforniji manje progresivne od politike za klimu i očuvanje. Rad podstiče državu da se odmakne od svoje dugogodišnje politike suzbijanja požara i prilagodi svoje strategije da koristi vatru kao alat za upravljanje ekosistemom.

Državne i savezne agencije postavile su ambiciozne ciljeve da povećaju upotrebu vatre u upravljanju zemljištem, ali su bile sputane zabranama propisane vatre motivisane zabrinutošću za bezbednost i kvalitet vazduha.

Harison naziva požare i klimatske promene „promenama igre“ za način na koji razmišljamo o očuvanju.

„Tradicionalno, ‘konzervacija’ je imala restriktivno značenje – trudimo se da stvari ostanu iste. Ako nešto nestane, pokušavamo da to vratimo“, rekao je Harison. „Ali sada nam je potreban drugačiji način razmišljanja. Moramo biti spremni da modifikujemo tradicionalne poglede na očuvanje. Potrebne su nam stalne inovacije.“