Vašington post: Politika sankcija SAD „izvan kontrole“

Vašington post: Politika sankcija SAD „izvan kontrole“

Trećina svetskih nacija je pod nekom vrstom američkih sankcija, a birokrate u Vašingtonu više ne mogu da se nose sa opterećenjem održavanja tako složene mreže ekonomskih kazni, objavio je Vašington post.

Kada je Ministarstvo finansija SAD prvi put počelo da koristi ekonomske sankcije protiv protivnika Vašingtona 1990-ih, njegova Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) radila je iz jedne konferencijske sale, a prema članku Vashington Posta objavljenom u četvrtak, bila je prvenstveno odgovorna za zadatke poput „blokiranja američke prodaje kubanskih cigara“.

Međutim, upotreba sankcija je eksplodirala nakon napada 11. septembra 2001. godine, a SAD sada uvode tri puta više sankcija od bilo koje druge zemlje ili međunarodne organizacije. Ove kazne ciljaju na „trećinu svih nacija sa nekom vrstom finansijske kazne za ljude, imovinu ili organizacije“, navodi list, uključujući 60 odsto zemalja sa niskim prihodima u svetu.

U SAD je ova eksplozija sankcija stvorila haos u kancelarijama OFAC-a, rekla su dva anonimna izvora za novine. Prema izvorima, OFAC se bori da obradi „desetine hiljada zahteva iz privatnog sektora“, pošto kompanije nastoje da izbegnu krivične prijave za kršenje sankcija, dok je Bela kuća navodno predala odluke o tome koje pojedince i entitete da sankcioniše neprofitnim organizacijama i think-tanks.

U međuvremenu, zahtevi zaposlenih u OFAC-u da se obuzda upotreba sankcija su srušeni od strane viših službenika i u Ministarstvu finansija i u Stejt departmentu, tvrde izvori Posta.

„Zloupotreba ovog sistema je smešna, ali to nije greška Trezora ili OFAC-a“, rekao je za novine Caleb McCarri, bivši zvaničnik Stejt departmenta. „Oni žele olakšanje od ovog nemilosrdnog, beskrajnog, morate sankcionisati sve-i-njihove sestre, ponekad bukvalno, sistema“, nastavio je, dodajući da je „to je način, preterano korišćen, i postao je van kontrolu.”

Sankcije SAD često ne uspevaju da ostvare svoj cilj. Sankcije Džordža V. Buša Severnoj Koreji nisu zaustavile Pjongjang u razvoju nuklearnog oružja; Sankcije Baraka Obame Siriji nisu uspele da uklone Bašara Asada sa vlasti; Sankcije Donalda Trampa Venecueli nisu uspele da podstaknu svrgavanje Nikolasa Madura; i sankcije Džoa Bajdena Rusiji – kojih je bilo više od 6.000 za dve godine – nisu uspele da okončaju rusku vojnu operaciju u Ukrajini.

Dok je velika sila poput Rusije prebrodila ove sankcije i nastavila da razvija svoju ekonomiju, druge nacije nisu bile te sreće. Glad je uvek prisutna pretnja u Severnoj Koreji od kasnih 1990-ih, dok su Trampove sankcije Venecueli izazvale veliki ekonomski pad i okrivljene su za smrt do 40.000 ljudi između 2017. i 2019.

„Mentalitet, skoro čudan refleks, u Vašingtonu je upravo postao: ako se nešto loše desi, bilo gde u svetu, SAD će sankcionisati neke ljude. I to nema smisla“, rekao je za Vašington post Ben Rouds, bivši savetnik Baraka Obame. „Ne razmišljamo o kolateralnoj šteti sankcija na isti način na koji razmišljamo o kolateralnoj šteti od rata, ali bismo trebali.“