Bajden i Tramp optužuju jedan drugog za slabljenje američke spoljne politike

Bajden i Tramp optužuju jedan drugog za slabljenje američke spoljne politike

U relativnoj retkosti za predsedničke izbore, i predsednik SAD Džo Bajden i bivši predsednik Donald Tramp imaju duge dosijee o spoljnoj politici i jasno izrečene stavove o mnogim svetskim vrućim tačkama. Očekuje se da će Trampovi saveznici na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji tvrditi da je Bajden oslabio položaj Amerike u inostranstvu i dozvolio izbijanje sukoba između Rusije i Ukrajine, kao i Izraelaca i Palestinaca. Bajden, demokrata koji se pre četiri godine kandidovao sa porukom o jačanju američkih spoljnih saveza i preokretanju Trampove politike, tvrdi da je vratio položaj SAD u inostranstvu.

Povlačenje iz Avganistana:

Jedan od Bajdenovih najslabijih argumenata o spoljnoj politici je povlačenje SAD iz Avganistana posle 20 godina, najduži američki rat. Haotični događaji u julu, avgustu i septembru 2021. predstavljali su jedan od prvih međunarodnih izazova za relativno mladu Bajdenovu administraciju. Najmanje 13 američkih vojnika i žena ubijeno je u napadu na aerodrom u Kabulu usred povlačenja.

Bajden, koji se dugo zalagao za okončanje vojnog angažmana Sjedinjenih Država u Avganistanu još iz vremena kada je bio potpredsednik pod Barakom Obamom, branio je svoju odluku da se povuče, rekavši da su ciljevi prvobitne invazije nakon terorističkih napada 11. septembra dve decenije ranije ostvareni. Međutim, zvaničnici Bajdenove administracije takođe su okrivili Trampa što im je ostavio nejasan i nedovršen plan za povlačenje – i plan koji je imao malo ili nimalo doprinosa avganistanske vlade u Kabulu koju podržavaju SAD.

U februaru 2020. Trampova administracija je zaključila sporazum sa talibanima o povlačenju američkih snaga do maja 2021. Bivši državni sekretar Majk Pompeo otputovao je u Dohu, u Kataru, da prisustvuje potpisivanju sporazuma, koji je pregovaran bez direktnog učešća avganistanske vlade, i sastao se sa glavnim pregovaračem Talibana kako bi je zacementirao.

Kako je 2020. napredovala kroz predsedničke izbore u novembru na kojima je Bajden pobedio, bilo je malo pomeranja u planiranju konačnog povlačenja, iako su američke trupe postepeno povlačene. Tramp je otpustio svog sekretara odbrane samo šest dana nakon novembarskih izbora.

Nakon što je Bajden preuzeo dužnost u januaru 2021., njegova Bela kuća se borila da pomiri želju novog predsednika da se povuče iz Avganistana prema vremenskom okviru koji je obavezala prethodna administracija. Nakon što je istekao rok u maju, talibani su počeli da pojačavaju napade i ostvarili značajne teritorijalne dobitke. Kada je Bajdenova administracija objavila da će sve američke trupe napustiti Avganistan do 20. godišnjice 11. septembra 2021. godine, a zatim pomerila rok, talibani su pojačali svoje napade, što je rezultiralo padom Kabula i haosom koji je usledio.

Odnosi sa Izraelom i Palestinom:

Tramp je bio nepokolebljivi pristalica Izraela dok je bio na vlasti. Protiv saveta brojnih veterana spoljne politike, on je jednostrano odlučio da premesti američku ambasadu u Izraelu iz Tel Aviva u Jerusalim. Prethodne republikanske i demokratske administracije odbile su da preduzmu ovaj korak zbog suprotstavljenih izraelskih i palestinskih pretenzija na sveti grad. Tramp je takođe priznao suverenitet Izraela nad Golanskom visoravni, teritorijom koju je Izrael zauzeo i okupirao u ratu na Bliskom istoku 1967. godine o čemu SAD nisu zauzele stav.

Pored toga, u potezima koje je Bajden poništio, Tramp je prekinuo američko finansiranje palestinskih izbeglica i programe koji imaju za cilj podršku palestinskoj samoupravi i poništio odluku Stejt departmenta iz 1970-ih da su izraelska naselja na Zapadnoj obali „nelegitimna“ prema međunarodnom pravu.

Istovremeno, Tramp je nastojao da promoviše mir na Bliskom istoku zaobilazeći izraelsko-palestinski sukob i uspešno je pregovarao o takozvanim „Abrahamovim sporazumima“ koji su normalizovali odnose između Izraela, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina i Maroka. On je takođe predložio ono što su neki nazvali „dogovorom veka“ za okončanje izraelsko-palestinskog sukoba, ali su taj plan oštro odbacili i Palestinci i mnogi njihovi arapski saveznici.

Tramp tvrdi da se rat Izrael-Hamas nikada ne bi dogodio da je on bio na vlasti. Ali nemoguće je znati da li je Tramp mogao da spreči trenutni rat. Neki stručnjaci veruju da je Trampovo otuđenje Palestinaca možda doprinelo uslovima koji su doveli do napada Hamasa na Izrael 7. oktobra koji su započeli sukob prošle jeseni.

Iranski nuklearni sporazum:

Tramp je 2016. godine vodio kampanju na osnovu ideje da je iranski nuklearni sporazum iz 2015. godine, potpisno spoljnopolitičko dostignuće Obamine administracije, „najgori“ diplomatski sporazum o kojem su Sjedinjene Države ikada pregovarale. Trampov argument je bio da je sporazum – koji je Iranu dao milijarde dolara ublažavanja sankcija u zamenu za ograničavanje njegovog nuklearnog programa – dao previše i stvorio put Iranu da razvije nuklearno oružje nakon što vremenski ograničena ograničenja iz sporazuma isteknu.

Nakon nekoliko napadaja, Tramp je povukao Sjedinjene Države iz sporazuma 2018. i krenuo u strategiju „maksimalnog pritiska“ protiv Irana koja je rezultirala talasom novih i teških sankcija protiv iranskih entiteta. Jedna od glavnih meta ovih sankcija bio je Korpus garde Islamske revolucije, koji je administracija proglasila „stranom terorističkom organizacijom“ zbog podrške antiizraelskim i antiameričkim grupama koje deluju širom Bliskog istoka, uključujući Irak, Liban, Siriju i Jemen.

U januaru 2020. Trampova administracija je ubila komandanta IRGC-a Kasima Sulejmanija u vazdušnom napadu na aerodrom u Bagdadu, što je dovelo do pretnji odmazdom od strane iranskih zvaničnika Trampu i nekolicini njegovih najviših saradnika za nacionalnu bezbednost koji traju i danas. Američke vlasti su pojačale bezbednost Trampa nakon što su otkrile, kako su rekli, iransku pretnju njegovom životu, ali kažu da ta pretnja nije povezana sa pokušajem ubistva koji se dogodio na njegovom skupu u subotu u Pensilvaniji.

Kada je Bajdenova administracija preuzela dužnost, objavila je svoju nameru da pokuša da oživi nuklearni sporazum, tvrdeći da je to najbolji način da spreči Iran da razvije nuklearno oružje bez vojnog sukoba. Bajden je uklonio ili ublažio neke od sankcija koje je Tramp uveo, ali su pokušaji da se oživi sporazum propali nakon ponovljenih pokušaja.

U avgustu 2023. godine, Bajdenova administracija i Iran dogovorili su dogovor u kojem će 6 milijardi dolara zamrznutih iranskih sredstava koja se drže u Južnoj Koreji biti puštena bankama u Kataru u zamenu za oslobađanje petoro pritvorenih Amerikanaca u Iranu. Republikanci su osudili sporazum kao otkupninu.

Sukob Rusije i Ukrajine:

Bajden je brzo okupio saveznike NATO-a i međunarodne partnere da se suprotstave ruskoj invaziji na Ukrajinu 2022. i oružje za opstanak Kijeva. Republikanci su se protivili pomoći Ukrajini, tvrdeći da je Bajden stavio američki interes u odbranu na kocku. Tramp je rekao da bi mogao da reši rusko-ukrajinski sukob u roku od 24 sata da je predsednik.

Kao predsednik, Tramp je bio oprezan u kritikovanju svog ruskog kolege Vladimira Putina, čak i dok su sankcije i diplomatske akcije njegove administracije ostale na snazi. U izveštaju iz marta 2022. Komitet za pravosuđe Predstavničkog doma tvrdi da je Trampova administracija sarađivala sa Rusijom kako bi se mešala u izbore 2016. godine. Ovo se ne temelji na dokazima, ali optužba je zapečatila njegovu kontroverznu ostavštinu.

Tramp je ponovo pod lupom zbog sankcija Rusiji. Optužuju ga za zaveru sa Rusijom i kompromitovane odnose sa Putinom. Tramp je odbacio optužbe, tvrdeći da su politički motivisane.

Kroz kompleksne situacije u vezi sa Bajdenom i Trampom, spoljna politika se nastavlja razvijati, pružajući ključnu osnovu za izbor između njih na narednim predsedničkim izborima.