Zabrinjavajuće prisustvo toksičnih metala u tamponima, pokazuje nova studija

Zabrinjavajuće prisustvo toksičnih metala u tamponima, pokazuje nova studija

Prvi put, istraživači su izmerili koncentracije različitih metala u tamponima, otkrivši zabrinjavajuće nivoe nekoliko toksičnih vrsta, uključujući olovo, za koje ne postoji bezbedan nivo izloženosti. Studija, koju su sproveli naučnici sa Univerziteta Kolumbija, pokazuje da tamponi mogu sadržavati koncentracije olova, arsena i kadmijuma, među ostalim metalima, što može predstavljati značajan rizik za zdravlje žena koje ih koriste.

Zidovi ljudske vagine obloženi su visoko upijajućim tkivom koje može apsorbovati zagađivače poput metala, koji bi potom cirkulisali u krvotoku bez filtracije kroz jetru. „Uprkos ovom velikom potencijalu za zabrinutost za javno zdravlje, vrlo malo istraživanja je urađeno za merenje hemikalija u tamponima. Koliko znamo, ovo je prvi rad koji meri metale u tamponima“, rekla je Dženi Širston, epidemiolog za životnu sredinu sa Univerziteta Kolumbija.

Istraživački tim je koristio masenu spektrometriju da proceni koncentracije 16 različitih metala u 30 tampona od 14 marki tampona, kupljenih iz Velike Britanije, SAD i Evrope. Najalarmantnije je bilo prisustvo olova, sa prosečnom koncentracijom od 120 nanograma po gramu tampona, kadmijuma sa 6,74 nanograma po gramu, i arsena sa 2,56 nanograma po gramu.

Štaviše, rezultati su pokazali da koncentracije olova variraju između organskih i neorganskih tampona, dok su organski tamponi imali veći nivo arsena. Bez obzira na poreklo tampona ili brend, nijedan od testiranih proizvoda nije pokazao konstantno niže nivoe metala.

Metali su verovatno ušli u proizvod kroz poljoprivredne i proizvodne procese, kao što su biljke koje se koriste za proizvodnju pamuka, rajona ili viskoze, koje mogu apsorbovati metale iz pesticida, đubriva i otpadnih voda u tlu.

„Iako su toksični metali sveprisutni i u svakom trenutku smo izloženi niskim nivoima, naša studija jasno pokazuje da su metali prisutni i u menstrualnim proizvodima i da bi žene mogle biti pod većim rizikom od izloženosti upotrebom ovih proizvoda“, rekla je Ketrin Šiling, geohemičarka izotopa sa Univerziteta Kolumbija.

Istraživači naglašavaju potrebu za daljim istraživanjima kako bi se utvrdilo da li metali iz tampona mogu prodrijeti u tkivo vagine i imati negativne efekte na zdravlje. Takođe, predlažu reviziju sigurnosnih standarda za sanitarne proizvode, kako bi proizvođači bili obavezni da testiraju svoje proizvode na prisustvo toksičnih metala.

„Bilo bi uzbudljivo videti javni poziv za bolje označavanje tampona i drugih menstrualnih proizvoda“, zaključuje Širston.