Konačno otkrivena tajna jednog od najsmrtonosnijih patogena na svetu

Konačno otkrivena tajna jednog od najsmrtonosnijih patogena na svetu

Uobičajena gram-negativna bakterija Pseudomonas aeruginosa je pravi stripovski negativac među mikrobima.

Sposoban da se provuče kroz našu odbranu kako bi se infiltrirao u naše najsterilnije prostore, ovaj podmukli ubica zaslužuje svoje rangiranje na listi prioritetnih patogena Svetske zdravstvene organizacije.

Većina nas se susreće sa mikrobom u svom svakodnevnom okruženju i iz njega se izvuče potpuno nepovređen. Pod pravim okolnostima, međutim, on spremno koristi i najmanju prazninu u našoj odbrani, eksplodirajući u bežeću infekciju.

Kako je takav sveprisutni mikroorganizam postao oportunistička pretnja bilo je nešto kao misterija, što je navelo međunarodni tim istraživača da malo pažljivije istraže evolucionu istoriju vrste.

Predvođeni naučnicima sa Univerziteta u Kembridžu, grupa je razvila genetsko porodično stablo od 596 blisko povezanih sojeva na osnovu 9.829 uzoraka bakterija uzetih iz različitih izvora ljudi, životinja i životne sredine širom sveta, od kojih neki datiraju još od godine. 1900.

Među njima, otkrili su da je samo 21 soj odgovoran za veliku većinu infekcija. Brza evolucija ovih loših jaja u protekla dva veka nam je dala tako opasnog zaraznog agensa.

Više od pola miliona ljudi umire svake godine kao direktna posledica infekcije P. aeruginosa, koju je posebno teško lečiti zahvaljujući dobro opremljenom kompletu alata za otpornost na antibiotike ove bakterije.

Sposoban da preživi tako lako u mlaznom gorivu koliko može u praktično čistoj vodi, prilagodljivost P. aeruginosa izgleda da nema granica. Ovaj neobičan skup veština čini ga posebnim problemom u zdravstvenim ustanovama, gde čak ni najhigijenskiji postupci nisu dovoljni da zadrže infekcije na odstojanju.

Bolnički pacijenti sa hroničnim stanjima pluća kao što su cistična fibroza (CF) i bronhiektazije su posebno podložni.

U stvari, istraživači su otkrili da je nekoliko infektivnih sojeva bakterije čak razvilo snažan afinitet prema ljudima sa CF. Pažljiviji pogled otkrio je da su ovi sojevi razvili ciljane metode iskorišćavanja ugroženog zdravlja pacijenata sa CF, pomažući mikrobima da izbegnu uništenje od strane imunološkog sistema svog domaćina.

Nakon što su pronašli novi bezbedan prostor za preživljavanje unutar imunih ćelija koje su imale zadatak da ih uklone, sojevi P. aeruginosa specifični za CF su nastavili da evoluiraju zamenjujući faktore otpornosti jedni sa drugima, poput recepta na porodičnom ručku.

Ovo otkriće ilustruje sposobnost patogena da iskoristi svoju sposobnost preživljavanja kako bi stvorio nove niše u ekstremnim okruženjima, dajući mu prostor da tiho prikupi alate koji su mu potrebni za još jedan evolucioni skok.

„Iz kliničke perspektive, ova studija je otkrila važne informacije o Pseudomonas“, kaže stariji autor Andres Floto, respiratorni biolog i direktor Inovacionog centra za cističnu fibrozu u Velikoj Britaniji na Univerzitetu u Kembridžu.

„Fokus je uvek bio na tome koliko se ova infekcija lako može širiti između pacijenata sa CF, ali smo pokazali da se može širiti sa zabrinjavajućom lakoćom i između drugih pacijenata.

Saznanje o tome kako se visokorezistentni oblici patogena lako mogu širiti stavlja veći pritisak na razvoj ultra-efikasnih mera skrininga i izolacije.

Malo je verovatno da će P. aeruginosa ikada postati lako poražen neprijatelj. Ali poznavanje snaga mikroba je od vitalnog značaja ako želimo da sprečimo da se razvije u još opasniju pretnju.

„Naše istraživanje o Pseudomonasu nas je naučilo novim stvarima o biologiji cistične fibroze i otkrilo važne načine na koje bismo mogli da poboljšamo imunitet protiv invazijskih bakterija u ovom i potencijalno drugim uslovima“, kaže Floto.

Ovo istraživanje je objavljeno u časopisu Nauka.