Bez krutona, bez inćuna, bez slanine: 100-godišnje poreklo Cezar salate

Bez krutona, bez inćuna, bez slanine: 100-godišnje poreklo Cezar salate

Najpoznatija svetska kulinarska misterija, Cezar salata, oduvek je bila okružena pričama i kontroverzama oko svog porekla. Revolucionarno otkriće ove salate, koja je postala globalna ikona, proisteklo je iz neobičnih okolnosti tokom doba prohibicije u Americi (1919-1933).

Dva italijanska brata, Cezar i Aleksandro Kardini, preselila su se u Sjedinjene Države i otvorila restorane koji su postali legendarne tačke za američke i meksičke goste tokom prohibicije. Priča kaže da je 4. jula 1924. godine, u meksičkom Tihuaniu, Cezar Kardini, suočen s nestašicom sastojaka, improvizovao s onim što je imao pri ruci – manje listove zelene salate sa prelivom od kuvanih jaja, maslinovog ulja, limunovog soka, belog luka i parmezana.

Ova neobična kombinacija je odmah postala hit među posetiocima i postala je stalna stavka na meniju: Cezar salata. Ipak, kontroverze oko pravog pronalazača nisu prestale. Aleksandro Kardini tvrdio je da je njegova „salata od avijatičara“, koja je uključivala slične sastojke ali s sokom od limete i krutonima umesto inćuna, pravi izvor inspiracije.

Dok su kulturne ikone poput Džulije Čajld i Dajane Kenedi dale svoju podršku različitim verzijama priče, Rosa Kardini, Cezarova ćerka, uporno je branila očevu verziju kao originalnu. Iako su se elementi Aleksove verzije kasnije inkorporirali, originalna receptura ostaje zaštićena i poštovana širom sveta.

Cezar salata nije samo jelo, već i performans i simbol doba u kome je nastala, donoseći sa sobom dozu dramatike i rituala u svojoj prezentaciji. Ovaj kulinarski mit ostaje živ i inspirativan, dok se nastavlja njegova evolucija kroz vekove.