Lek za epilepsiju bi mogao da pomogne u tretmanu raka želuca

Lek za epilepsiju bi mogao da pomogne u tretmanu raka želuca

Otpornost raka na hemoterapiju mogla bi se preokrenuti ciljanjem na laktat — proizvod koji se nakuplja dok ćelije raka pretvaraju hranljive materije u energiju, prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Nature.

Lek koji se trenutno koristi za lečenje epilepsije cilja na proizvodnju laktata i, u pretkliničkoj studiji, ponovo je senzibilizirao karcinom želuca na hemoterapiju — smanjujući tumore i produžavajući preživljavanje.

Sada su započeta klinička ispitivanja kako bi se testiralo da li lek za epilepsiju, nazvan stiripentol, ponovo utiče na hemoterapiju kod ljudi sa rakom stomaka koji su postali otporni na lečenje.

Istraživanje u ranoj fazi, koje su predvodili Institut za istraživanje raka (ICR), London, i Univerzitet Sun Jat-sen, Kina, otkriva ulogu koju laktat igra u popravljanju DNK ćelija raka nakon što ga je hemoterapija oštetila.

Hemoterapija napada rak tako što oštećuje DNK ćelija, tako da ćelije pokušavaju da ga brzo poprave dok pokušavaju da prežive i nastave da rastu.

Istraživači su pregledali tkivo 24 pacijenta sa karcinomom želuca, pri čemu je 15 karcinoma bilo otporno na hemoterapiju, a tumori su nastavili da rastu.

Otkrili su da je laktat – koji se nakuplja u ćelijama raka dok pretvaraju svoj izvor hrane, glukozu, u energiju u procesu zvanom glikoliza za koji nije potreban kiseonik – bio najzastupljeniji u tkivima raka otpornim na hemoterapiju. Tokom glikolize kada je kiseonik ograničen, glukoza se prvo pretvara u piruvat, a zatim u laktat, pomoću enzima zvanog LDHA.

Da bi testirali da li sprečavanje nakupljanja laktata može da zadrži hemoterapiju da radi duže, istraživači su ciljali enzim LDHA sa stiripentolom. Stiripentol se trenutno koristi za lečenje epilepsije i zaustavlja rad enzima LDHA.

Kod miševa sa rakom stomaka, davanje stiripentola i hemoterapija smanjili su veličinu tumora – odgovor koji je nastavio da traje četiri nedelje nakon tretmana. Tumori miševa lečeni samo hemoterapijom smanjili su se nedelju dana, pre nego što su ponovo počeli da rastu.

Miševi lečeni stiripentolom i hemoterapijom takođe su preživeli duže od onih koji su primali samo hemoterapiju; sa hemoterapijom, nijedan miševi nisu preživeli duže od 40 dana nakon tretmana, dok su oni sa kombinacijom lekova preživeli više od 70 dana.

Istraživači, od kojih neki rade u Istraživačkom centru za rak dojke Tobi Robins pri ICR-u, takođe su otkrili da je laktat odgovoran za promenu strukture ključnog proteina uključenog u popravku DNK, nazvanog NBS1, i utiče na njegovu efikasnost.

Oni su pregledali uzorke od 94 pacijenta sa karcinomom želuca, pre hemoterapije. Otkrili su da su viši nivoi promene NBS1, viši nivoi NBS1 proteina i viši nivoi enzima LDHA povezani sa lošijom prognozom pacijenata nakon hemoterapije.

Istraživači veruju da bi laktat mogao biti odgovoran za zaustavljanje lečenja hemoterapijom kod drugih karcinoma, pošto su nivoi LDHA povećani kod karcinoma pankreasa, pluća i jajnika.

Profesor Akel Behrens, profesor biologije matičnih ćelija na Institutu za istraživanje raka u Londonu, rekao je: „Ovo izuzetno obećavajuće istraživanje je otkrilo verovatan mehanizam kako rak izbegava hemoterapiju. Otkriće da ćelije raka stvaraju energiju u procesu koji izaziva izgradnju Gornji deo laktata dobio je Nobelovu nagradu 1931.

„Ono što smo sada otkrili, skoro 100 godina kasnije, je da laktat ima fundamentalni uticaj na sposobnost raka da preživi, jer podstiče proces popravke DNK nakon što je oštećen hemoterapijom.

„U našoj studiji u ranoj fazi videli smo da možete sprečiti nakupljanje laktata i učiniti da tumor koji je bio otporan na hemoterapiju ponovo postane osetljiv – lečenje nastavlja da funkcioniše.

„Sledeći korak je da se ovo testira u kliničkom ispitivanju, i bilo bi divno kada bismo videli iste rezultate kod ljudi i dali ljudima sa rakom dragoceno dodatno vreme da žive dobro. Pošto već imamo lek za ciljanje laktata u kliničkoj upotrebi, ovo otkriće moglo bi da stigne do pacijenata i ranije“.

Profesor Kristian Helin, izvršni direktor Instituta za istraživanje raka u Londonu, rekao je: „Otpornost na lekove ostaje jedan od najvećih izazova sa kojima se suočavamo u lečenju raka. Dok je hemoterapija efikasna za mnoge pacijente, moramo da ostanemo korak ispred kako bismo sprečili da rak postane otporan na to.

„Sada je jasno da će nekim pacijentima biti potrebna kombinacija terapija kako bi zadržali rak na odstojanju, a ova studija ukazuje na zanimljiv novi cilj leka koji bi mogao da zadrži hemoterapiju da radi duže.

„Radujem se što ću ovo istraživanje uzeti u klinička ispitivanja, da vidim da li može da poboljša ishod za ljude sa rakom stomaka, a nadamo se i drugim vrstama raka.