Studije pokazuju da je narkolepsija faktor rizika za kardiovaskularne bolesti i neželjene srčane događaje

Studije pokazuju da je narkolepsija faktor rizika za kardiovaskularne bolesti i neželjene srčane događaje

Dve nove studije koje će biti predstavljene na godišnjem sastanku SLEEP 2024 pokazuju da je narkolepsija nezavisni faktor rizika za kardiovaskularne bolesti i neželjene srčane događaje.

Rezultati pokazuju da ljudi koji imaju narkolepsiju, u poređenju sa onima bez narkolepsije, imaju 77% povećan rizik od bilo koje kardiovaskularne bolesti i 82% povećan rizik od velikih neželjenih kardiovaskularnih događaja. Njihov rizik od moždanog udara bio je dva puta veći, a takođe su imali 64% povećan rizik od srčane insuficijencije ili infarkta miokarda i 58% povećan rizik od atrijalne fibrilacije.

U odvojenoj analizi iste studijske populacije koja je kontrolisala upotrebu stimulansa, oksibata i agenasa koji podstiču buđenje na početku, kao i upotrebu stimulansa koji se menja u vremenu, ljudi koji imaju narkolepsiju imali su 89% veći rizik od kardiovaskularnih bolesti i 95% veći rizik od velikih neželjenih srčanih događaja.

„Kroz pažljivo osmišljenu studiju koja integriše uparivanje rezultata sklonosti, otkrili smo ubedljive dokaze o vezi između narkolepsije i kardiovaskularnih bolesti“, rekao je ko-vodeći autor Kristofer Kaufman, koji je doktorirao javno mentalno zdravlje i docent je na odeljenje za zdravstvene ishode i biomedicinsku informatiku na Medicinskom koledžu Univerziteta Floride u Gejnsvilu.

„Čak i nakon što se uzmu u obzir uticajni zbunjujući faktori poput dijabetesa i opstruktivne apneje u snu, naši nalazi uporno podvlače značajnu povezanost između narkolepsije i kardiovaskularnih bolesti“, dodao je ko-vodeći autor dr. Rakesh Bhattacharjee, direktor pedijatrijske medicine spavanja u Dečjoj bolnici Radi. San Diego i vanredni profesor pedijatrije na UC San Diego.

Prema Američkoj akademiji za medicinu spavanja, narkolepsija je centralni poremećaj hipersomnolencije koji se prvenstveno karakteriše ponovljenim dnevnim epizodama neodoljive potrebe za spavanjem ili upada u pospanost ili san. U nekim slučajevima, pospanost se manifestuje kao iznenadni, neodoljivi „napadi“ sna koji se mogu javiti u neobičnim situacijama kao što su jedenje ili hodanje. Ljudi koji imaju narkolepsiju takođe mogu doživeti epizode ​​katapleksije, koje uključuju iznenadni gubitak mišićnog tonusa sa zadržanom svešću, zajedno sa halucinacijama ili paralizom sna tokom prelaska iz budnog stanja u san.

Retrospektivne kohortne studije su koristile 2005–2021 IBM MarketScan Commercial and Medicare Supplemental baze podataka da identifikuju ljude sa prvom dijagnozom narkolepsije i uporednu kohortu ljudi bez narkolepsije. Oba uzorka studije obuhvatala su 34.562 osobe sa narkolepsijom i 100.405 odgovarajućih kontrola. Pacijenti su imali srednju starost od 40 godina, a 62% su bile žene.

Istraživači su kontrolisali upotrebu stimulansa, oksibata i drugih agenasa koji podstiču buđenje jer se ovi lekovi obično koriste za lečenje prekomerne dnevne pospanosti povezane sa narkolepsijom.

„Naša istraga je otkrila značajan nalaz: veza između narkolepsije i kardiovaskularnih bolesti je opstala čak i nakon što se uzme u obzir upotreba stimulansa“, rekao je glavni autor Munaza Riaz, koji ima doktorat iz farmaceutskih rezultata i politike i postdoktorski je saradnik na odeljenju za farmaceutske rezultate. i politika u okviru fakulteta farmacije na Univerzitetu Florida.

„Ovo ukazuje na direktnu korelaciju između kardiovaskularnih bolesti i narkolepsije. Razumevanje pozitivne veze između narkolepsije i kardiovaskularnih bolesti nezavisno od stimulansa je značajno za pružaoce zdravstvenih usluga, posebno kada se određuju opcije lečenja za pacijente.“

Apstrakti istraživanja su nedavno objavljeni u onlajn dodatku časopisa Sleep i biće predstavljeni u ponedeljak, 3. juna i sredu, 5. juna, tokom SLEEP 2024 u Hjustonu.