Novi lek daje obećavajuće rezultate u ublažavanju hroničnog bola, otkriva studija

Novi lek daje obećavajuće rezultate u ublažavanju hroničnog bola, otkriva studija

Tim istraživača sa Univerziteta Virginia Commonvealth, Univerziteta Teksas u Austinu i Univerziteta Virdžinije napredovao je u razvoju kandidata za lek za bezbednije lečenje hroničnog bola.

Hronični bol pogađa milione ljudi, ali za mnoge pouzdan lek koji ne izaziva zavisnost za ublažavanje njihove patnje ostaje van domašaja. Neki od najefikasnijih lekova za lečenje jakog bola, opioidi, izazivaju veliku zavisnost i doveli su do krize javnog zdravlja zbog poremećaja upotrebe supstanci i predoziranja.

U svojoj najnovijoj studiji, objavljenoj u Proceedings of the National Academi of Sciences, istraživači su otkrili da je kandidat za lek bio u stanju da efikasno prevari imuni sistem na takav način da isključi inflamatorni odgovor, čime je ublažio bol.

Dok je ovo istraživanje trenutno u pretkliničkoj fazi, krajnji cilj je da se napravi efikasan i ciljani tretman za osobe koje pate od hroničnog bola.

Imunske ćelije u ljudskom telu proizvode jedinjenja koja se zovu endokanabinoidi koja, između ostalog, regulišu upalu. Kod zdrave osobe, zapaljenje je proces koji pomaže telu da se izleči od infekcija ili povreda. Ali loša strana je što takođe izaziva oticanje i nakupljanje tkiva koje pritiska nervne završetke i izaziva uporan bol.

„Kada endokanabinoidi u našim telima izazovu upalu, naši nervi postaju osetljivi. Oni reaguju brže sa manje stimulacije nego što je inače potrebno. To dovodi do toga da stvari koje inače ne bi škodile odjednom postanu izuzetno bolne, slično onome kako se osećamo kada imaju jake opekotine od sunca“, rekao je dr Aron Lihtman, profesor na Odseku za farmakologiju i toksikologiju Medicinskog fakulteta VCU.

U ovoj studiji, istraživači su analizirali inhibitor nazvan KT109 koji blokira aktivnost enzima koji proizvodi endokanabinoid u imunim ćelijama pod nazivom DAGLβ.

Ken Hsu, dr., vanredni profesor na Odeljenju za hemiju na UT Austinu, razvio je inhibitor 2012. kao postdoktorski saradnik na Institutu za istraživanje Scripps. Od tada je podstakao dugoročnu saradnju sa Lichtmanom i dr Hamidom Akbaralijem, takođe profesorom na VCU odeljenju za farmakologiju i toksikologiju, kako bi bolje razumeo kako inhibicija DAGLβ smanjuje upalu i povezan bol.

Akbaralijeva stručnost istražuje kako zapaljenje utiče na nervni sistem na ćelijskom nivou. Njegov istraživački tim je ispitao kako je kandidat za lek ometao neurone koji prenose bol u modelima miša.

„U našoj laboratoriji posmatramo brzinu i snagu signala bola koje neuroni šalju u mozak, a za ovaj konkretni projekat analizirali smo kako je kandidat za lek oslabio ove signale dok su putovali kroz nervni sistem“, rekao je on.

Lichtmanov istraživački tim se fokusirao na razumevanje kako ovi ćelijski procesi utiču na ponašanje i funkciju miševa sa hroničnim bolom.

„Naš proces je zaista bio otkriće odozdo prema gore. Ovo istraživanje je prvobitno počelo razumevanjem inhibitora na molekularnom nivou, dok je ova nova studija imala za cilj da bolje razume kako inhibitor ima uticaj na ćelijskom i bihevioralnom nivou“, rekao je Lihtman.

Prethodni rad je pokazao kako KT109 kontroliše upalu preko endokanabinoida i prostaglandina. Ali u ovoj najnovijoj studiji, istraživači su bili iznenađeni kada su otkrili da takođe kontroliše upalu kroz dodatni put, što pomaže da se objasni zašto je inhibitor efikasan u lečenju različitih vrsta bola.

„Kada inhibirate DAGLβ, vaše imunološke ćelije su prevarene da misle da gladuju“, rekao je Hsu. „Promene u energetskom metabolizmu u imunološkom sistemu mogu da isključe upalne signale i budu efikasne u upravljanju bolom. Jedan primer je lek metformin“, koji se obično koristi za lečenje dijabetesa, ali se takođe pokazao efikasnim u lečenju bola.

Inhibitor tima cilja na enzim DAGLβ, koji je uglavnom prisutan i aktivan u imunim ćelijama, čime se izbegava svaka nepotrebna reakcija sa drugim ćelijama koja može dovesti do neželjenih efekata.

„Uticaćete na ove puteve tamo gde je važno, gde se upala dešava“, rekao je Hsu.

Istraživači ne veruju da ovaj inhibitor leka deluje u mozgu, čime se izbegava potencijalna promena puteva nagrađivanja u mozgu koji mogu dovesti do zloupotrebe supstanci.

Istraživački tim je do sada proučavao samo efekte inhibitora putem injekcije, ali cilj je da se razvije pilula koja može da se proguta, pošto bi čovek progutao jedinjenje leka. Da bi izbegli unutrašnju toksičnost, istraživači će nastojati da usavrše hemiju i smanje broj uzimanja leka uz zadržavanje istog efekta ublažavanja bolova.

Nalazi su korisni za farmaceutske kompanije koje razmatraju razvoj lekova koji ciljaju DAGLβ kod ljudi koji pate od hroničnog bola.