Istraživači ne znaju zašto su alergije na hranu tako česte kod australijske dece

Istraživači ne znaju zašto su alergije na hranu tako česte kod australijske dece

Australija se često naziva „svetskom prestonicom alergija,“ s procenom da jedno od deset australijske dece razvije alergiju na hranu u prvih 12 meseci života. Ovaj fenomen je znatno češći nego u Evropi, Sjedinjenim Državama i Aziji, ali uzrok još uvek nije u potpunosti jasan. Međutim, lokalni istraživači napreduju u razumevanju alergija u detinjstvu.

Alergije na hranu, posebno one posredovane IgE, uzrokovane su imunološkim odgovorom na određene namirnice. Reakcije mogu uključivati oticanje, koprivnjaču, povraćanje, pa čak i ozbiljne simptome anafilakse poput otežanog disanja i oticanja jezika. Prema nedavnim rezultatima studije HealthNuts, jedno od deset jednogodišnjaka u Australiji ima alergiju na hranu, dok oko šest od sto dece zadržava alergiju do desete godine.

Najčešći alergeni uključuju jaja, kikiriki, kravlje mleko, školjke, ribu, orahe, soju i pšenicu. Dok većina dece preraste alergije na jaja i mleko, alergije na kikiriki često traju ceo život. Faktori koji mogu doprineti visokoj stopi alergija u Australiji uključuju promene u ishrani, povećanu dezinfekciju i manjak vitamina D kod novorođenčadi. Takođe, viši nivoi migracije mogli bi igrati ulogu.

Studije pokazuju da deca rođena u Australiji od azijskih roditelja imaju veću stopu alergija na hranu, dok deca rođena u Aziji koja kasnije migriraju u Australiju imaju manji rizik od alergija na orahe. Kontakt s kućnim ljubimcima i braćom i sestrama može smanjiti rizik od alergija zbog izloženosti različitim bakterijama.

Prevencija alergija na hranu uključuje uvođenje alergena kao što su kikiriki i jaja od oko šest meseci starosti, što je preporučeno u smernicama iz 2016. godine. Ovaj savet se dobro prihvatio i možda je usporio porast alergija na hranu u Australiji.

Trenutna istraživanja se fokusiraju na nove strategije za sprečavanje alergija na hranu, uključujući dodatke vitamina D i uticaj ishrane majki tokom trudnoće i dojenja. Oralna imunoterapija počinje da se primenjuje, ali ima potencijalne neželjene efekte i nije univerzalno rešenje.

Australijski istraživači nastavljaju sa radom na razvoju sigurnijih i efikasnijih tretmana za osobe sa alergijama na hranu, s ciljem da se poboljša kvalitet života obolelih i njihovih porodica.