Zagađenje antibioticima remeti mikrobiom creva i blokira pamćenje kod vodenih puževa

Zagađenje antibioticima remeti mikrobiom creva i blokira pamćenje kod vodenih puževa

Antibiotici utiču na sposobnost puževa da formiraju nova sećanja putem ometanja njihovog crevnog mikrobioma, što predstavlja zajednicu korisnih bakterija unutar njihovih creva. Novo istraživanje koje su sproveli Univerzitet Istočne Anglije i Univerzitet Aberistvit ističe negativne posledice koje ljudsko zagađenje može imati na divlje vodene životinje.

Studija objavljena u The ISME Journal otkriva da su ribnjački puževi, nakon dobijanja omiljene hrane u vidu soka od šargarepe, morali brzo naučiti da taj sok više nije bezbedan za konzumaciju. Puževi u čistoj vodi uspešno su se prilagodili, izbegavajući konzumaciju soka od šargarepe kada je bio povezan s hemikalijom koju ne preferiraju. S druge strane, puževi izloženi visokim koncentracijama antibiotika u vodi nisu uspeli da formiraju nova sećanja, nastavljajući da se hrane sokom od šargarepe čak i nakon treninga.

Dr. Gabrielle Davidson sa Škole bioloških nauka Univerziteta Istočne Anglije ističe važnost zdravog crevnog mikrobioma ne samo za ljudsko zdravlje već i za puževe. Istraživanje je pokazalo značajne promene u crevnom mikrobiomu puževa izloženih antibioticima, što je dovelo do smanjenja bakterija važnih za formiranje pamćenja kod drugih životinja, uključujući ljude. Ova veza između crevnih bakterija i funkcija mozga poznata je kao osa mikrobiom-crevo-mozak. Supstance koje proizvode korisne crevne bakterije tokom procesa varenja hrane mogu poboljšati zdravlje mozga i kognitivne funkcije, dok smanjenje tih bakterija blokira pozitivne efekte crevnog mikrobioma na mozak.

Prethodna istraživanja o povezanosti mikrobioma creva i funkcija mozga fokusirala su se uglavnom na kopnene vrste, ali je verovatnije da će vodene divlje životinje direktno trpeti posledice izloženosti antibioticima u okolini. Antibiotici se neefikasno uklanjaju tretmanom otpada, što rezultira njihovim dospevanjem u slatkovodno okruženje. Koncentracije antibiotika na koje su bili izloženi puževi u ovom istraživanju pronađene su na sličnim nivoima u slatkoj vodi širom sveta.

Istraživači ističu da je zabrinjavajuće što mnogi novi ekološki izazovi koje životinje suočavaju potiču od ljudskih aktivnosti. Dr. Davidson dodaje da, ukoliko se utvrdi da antibiotici imaju slične efekte na druge vodene životinje kao na puževe, to bi moglo imati ozbiljne posledice na ekosistem. Nada se da će ovo istraživanje istaći važnost zdravog crevnog mikrobioma za divlje životinje i podstaći napore za smanjenje hemikalija koje dospevaju u prirodno okruženje.