Određeni hranljivi sastojci mogu usporiti starenje mozga

Određeni hranljivi sastojci mogu usporiti starenje mozga

Naučnici već dugo proučavaju mozak sa ciljem da pomognu zdravijem starenju. Iako se mnogo zna o faktorima rizika za ubrzano starenje mozga, manje je otkriveno da bi se identifikovali načini za sprečavanje kognitivnog pada.

Postoje dokazi da je ishrana važna, a nova studija objavljena u npj Starenje, sa Univerziteta Nebraska-Lincoln-ov centar za mozak, biologiju i ponašanje i Univerziteta Ilinois u Urbana-Champaign dodatno signalizira kako specifični hranljivi sastojci mogu igrati ključnu ulogu u zdravo starenje mozga.

Tim naučnika, predvođen Aronom Barbejem, direktorom Centra za mozak, biologiju i ponašanje, sa Jisheng Vuom, doktorantom u Nebraski, i Christopherom Zvillingom, naučnikom u UIUC-u, izveo je multimodalnu studiju – kombinujući stanje- najnovije inovacije u neuronauci i nauci o ishrani — i identifikovao specifičan profil hranljivih materija kod učesnika koji su imali bolje kognitivne rezultate.

Studija poprečnog preseka uključila je 100 kognitivno zdravih učesnika, starosti 65–75 godina. Ovi učesnici su popunili upitnik sa demografskim podacima, merama tela i fizičkom aktivnošću.

Krvna plazma je sakupljena nakon perioda gladovanja da bi se analizirali biomarkeri hranljivih materija. Učesnici su takođe prošli kognitivne procene i MRI skeniranje. Napori su otkrili dve vrste starenja mozga među učesnicima – ubrzano i sporije nego što se očekivalo. Oni sa sporijim starenjem mozga imali su poseban profil hranljivih materija.

Biomarkeri korisnih hranljivih sastojaka u krvi bili su kombinacija masnih kiselina (vakcenska, gondoična, alfa linolenska, elkosapentaenska, eikozadienska i lignocerinska kiselina); antioksidanse i karotenoide uključujući cis-lutein, trans-lutein i zeaksantin; dva oblika vitamina E i holina. Ovaj profil je u korelaciji sa hranljivim materijama koje se nalaze u mediteranskoj ishrani, koju su istraživanja ranije povezivala sa zdravim starenjem mozga.

„Istražili smo specifične biomarkere hranljivih materija, kao što su profili masnih kiselina, koji su poznati u nauci o ishrani kao potencijalno korisni za zdravlje. Ovo je u skladu sa obimnim istraživanjima na terenu koja pokazuju pozitivne zdravstvene efekte mediteranske dijete, koja naglašava hranu bogatu ovim korisne hranljive materije“, rekao je Barbi, profesor psihologije Mildred Francis Thompson.

„Ova studija identifikuje određene obrasce biomarkera hranljivih sastojaka koji obećavaju i imaju povoljne veze sa merama kognitivnih performansi i zdravlja mozga.“

Barbi je primetio da su se prethodna istraživanja o ishrani i starenju mozga uglavnom oslanjala na upitnike o učestalosti hrane, koji zavise od sopstvenog sećanja učesnika. Ova studija je jedna od prvih i najvećih koja kombinuje snimanje mozga, biomarkere krvi i validirane kognitivne procene.

„Jedinstveni aspekt naše studije leži u njenom sveobuhvatnom pristupu, integrišući podatke o ishrani, kognitivnim funkcijama i slikanju mozga“, rekao je Barbi. „Ovo nam omogućava da izgradimo čvršće razumevanje odnosa između ovih faktora. Mi idemo dalje od jednostavnog merenja kognitivnih performansi tradicionalnim neuropsihološkim testovima.“

„Umesto toga, mi istovremeno ispitujemo strukturu mozga, funkciju i metabolizam, pokazujući direktnu vezu između ovih svojstava mozga i kognitivnih sposobnosti. Štaviše, pokazujemo da su ova svojstva mozga direktno povezana sa ishranom i ishranom, što je otkriveno obrascima uočenim u hranljivim materijama. biomarkeri.“

Istraživači će nastaviti da istražuju ovaj profil hranljivih materija jer se odnosi na zdravo starenje mozga. Barbi je rekao da je moguće, u budućnosti, da će nalazi pomoći u razvoju terapija i intervencija za unapređenje zdravlja mozga.

„Važan sledeći korak uključuje sprovođenje randomizovanih kontrolisanih ispitivanja. U ovim ispitivanjima izolovaćemo specifične hranljive materije sa povoljnim asocijacijama na kognitivnu funkciju i zdravlje mozga i daćemo ih u obliku nutraceutika“, rekao je Barbi.

„Ovo će nam omogućiti da definitivno procenimo da li povećanje nivoa ovih specifičnih profila hranljivih materija pouzdano dovodi do poboljšanja performansi kognitivnih testova i merenja strukture mozga, funkcije i metabolizma.“