Molekularni podtipovi uznapredovalog raka bubrega su važni za odgovor na lečenje

Molekularni podtipovi uznapredovalog raka bubrega su važni za odgovor na lečenje

Kombinacija imunoterapije i ciljanih terapija obećava u lečenju metastatskog karcinoma bubrežnih ćelija (RCC), najčešćeg oblika raka bubrega koji čini 90% svih slučajeva. Međutim, tačno predviđanje odgovora na ove tretmane ostaje značajan izazov.

Novu studiju objavljenu 4. aprila u Cancer Cell vodili su istraživači Centra za rak Jejla, koji su sarađivali sa istraživačima na nacionalnom nivou kako bi razlikovali molekularne podgrupe tumora RCC kako bi bolje razumeli kako njihov sastav može uticati na odgovore na lečenje. Studija se zasniva na kliničkom ispitivanju koje je identifikovalo sedam različitih molekularnih podtipova sa jedinstvenim biološkim karakteristikama.

„Motivacija za ovu studiju je zaista ono što vidimo na klinici – imamo pacijente sa potpuno istom dijagnozom karcinoma bubrega sa čistim ćelijama koji su primili istu terapiju, ali imaju dramatično različite ishode“, rekao je stariji autor studije dr David Braun, koji je član Jejl centra za rak i docent medicine (medicinska onkologija) na Medicinskom fakultetu Jejla.

„Znamo da postoji ogromna biološka raznolikost između tumora, i pokušali smo da shvatimo da li bismo mogli da iskoristimo klasične pristupe mašinskom učenju da klasifikujemo različite podtipove raka bubrega sa čistim ćelijama i da li ti podtipovi utiču na verovatnoću reagovanja na terapiju.“

Istraživači su analizirali kliničke podatke od 734 pacijenta i koristili alatku za mašinsko učenje veštačke inteligencije (AI) za traženje prediktivnih mogućnosti ovih molekularnih podtipova u okviru standardnih tretmana za rak bubrega sa čistim ćelijama koje je odobrila FDA.

Uz pomoć veštačke inteligencije, istraživači su uspeli da odrede različita biološka stanja za svaki molekularni podtip. Takođe su otkrili da su neki pacijenti imali drugačiji odgovor na imunoterapiju na osnovu njihovog molekularnog podtipa. Međutim, Braun je oprezan u pogledu toga da li molekularni podtipovi mogu voditi tretman.

„Možemo da koristimo ovaj pristup mašinskom učenju da bismo razumeli podtipove raka bubrega“, rekao je Braun, koji je takođe naučnik Luisa Gudmana i Alfreda Gilmana na Jejlu. „Ali još uvek ne možemo reći da je jedan tretman bolji u zavisnosti od podtipa koji imate – čini se da su podtipovi raka bubrega sa čistim ćelijama imali koristi od upotrebe inhibicije imunoloških kontrolnih tačaka, vrste ciljanog tretmana terapije.

„Kao zajednica raka bubrega, moramo prospektivno istražiti ove molekularne podtipove u kliničkim ispitivanjima kako bismo utvrdili da li specifični podtipovi imaju koristi od određenih terapija ili ne.“