Klimatske promene predstavljaju duboku pretnju po javno zdravlje ljudi svih uzrasta. Ali kako se klima menja, svet se suočava sa još jednim izazovom javnog zdravlja: starenjem.
Predviđa se da će se udeo svetske populacije od 65 i više godina povećati sa sadašnjih 9% na 16% 2050. Kako temperatura na Zemlji postaje ekstremnija, očekuje se da će starenje stanovništva značajno povećati buduće smrtne slučajeve od toplote i hladnoće, što je nova pokazuje studija Iale School of Public Health (ISPH).
Prema studiji objavljenoj u Nature Communications, na 1,5°C, 2°C i 3°C globalnog zagrevanja, smrtni slučajevi uzrokovani toplotom na 800 lokacija u 50 zemalja i regiona sveta će porasti za 0,5%, 1,0% , i 2,5%, respektivno. Od ovih smrtnih slučajeva uzrokovanih toplotom, jedan od pet do jedan od četiri može se pripisati starenju stanovništva.
Uprkos projektovanom smanjenju smrtnosti od hladnoće usled zagrevanja klime, starenje stanovništva, koje je podložno niskim i visokim temperaturama, verovatno će se suprotstaviti ovom trendu, što će dovesti do neto povećanja smrtnih slučajeva od hladnoće za 0,1% do 0,4%.
„Naši nalazi pokazuju da starenje stanovništva predstavlja ključni pokretač budućih smrtnih slučajeva uzrokovanih toplotom i hladnoćom, sa sve većim opterećenjem smrtnosti i zbog toplote i od hladnoće zbog starenja stanovništva“, rekao je Kai Chen, dr. autor i docent epidemiologije (nauke o zdravlju životne sredine) na ISPH.
„Ovaj rad profesora Čena i njegovih kolega je savršen primer vrste istraživanja koja inspirišu akciju za koje se nadamo da ćemo podržati kroz Iale Planetari Solutions“, rekla je dr Džuli Cimerman, zamenik prorektora za planetarna rešenja. „Sa ovim prefinjenim razumevanjem rizika za starenje stanovništva u svetu koji se zagreva, bolje smo opremljeni da informišemo politike zaštite zdravlja, jer nastojimo da ublažimo najgore uticaje klimatskih promena.
Starije osobe spadaju u najugroženiju populaciju kada su u pitanju ekstremne temperature zbog njihovih ograničenijih termoregulacionih reakcija, relativno visoke prevalencije hroničnih stanja i veće verovatnoće da su socijalno izolovani. Razumevanje uticaja starenja stanovništva i klimatskih promena može pružiti važan uvid u buduća zdravstvena opterećenja, rekli su autori studije.
Nalazi studije zasnovani su na skupu podataka o više od 83 miliona smrtnih slučajeva među populacijama iz 50 zemalja/područja na pet kontinenata.
Istraživači su procenili ranjivost svake populacije kroz lokalizovane asocijacije temperature i mortaliteta. Takođe su koristili dvostepenu analizu vremenskih serija, najsavremeniju metodologiju u procenama na više lokacija, kako bi procenili ukupnu povezanost između dnevne temperature i mortaliteta na svakoj lokaciji; projekcije starenja stanovništva; i napredni računarski pristup koji uzima u obzir nesigurnost u odnosima temperature i mortaliteta i varijabilnosti u globalnim klimatskim modelima.
Istraživači su procenili uticaj starenja stanovništva na buduću prekomernu smrtnost u vezi sa temperaturom. U 50 zemalja/oblasti, predviđa se da će se stanovništvo starije od 65 godina povećati za 3,0%, 7,3% i 13,8%, dok globalno zagrevanje dostigne 1,5°C, 2°C i 3°C, respektivno.
Na najvišem nivou, 3°C zagrevanja, južna Azija će doživeti najveći porast starenja stanovništva (23,6%), zatim istočna Evropa (20,1%) i Latinska Amerika i Karibi (17,8%), navodi se u saopštenju. projekcije studije. Najnižu stopu starenja stanovništva imaće Severna Evropa (6,0%), zatim Severna Amerika (6,7%), Zapadna Evropa (7,6%) i Australija (7,9%).
„Naši nalazi snažno podvlače i podržavaju potrebu da se uzme u obzir značajan pomak u broju starijih pojedinaca koji će umreti od hladnoće ili vrućine na globalnom nivou, bez obzira da li vidimo velike ili male promjene u klimi. Bez priznavanja promjene stanovništva i Sve veći broj ljudi koji su izloženi neoptimalnim temperaturama, kako toploti tako i hladnoći, sposobnost da se pozabave zdravstvenim uticajima temperaturnih ekstrema će biti otežana“, napisali su autori u studiji.
Svet je postavio novi rekord zagrevanja 2023. godine — porast globalne temperature za blizu 1,5°C iznad predindustrijskih nivoa, prema Kopernikus službi Evropske unije za klimatske promene. Studija otkriva da će, nakon što se uzme u obzir starenje stanovništva, buduće smrti povezane sa temperaturom biti veće na 2°C nego na 1,5°C u većini (47 od 50) zemalja i regiona.
„Naši nalazi naglašavaju potrebu za ambicioznim i drastičnim mjerama za ublažavanje klimatskih promjena kako bi se zagrijavanje od 1,5°C održalo na dohvat ruke, kao i ciljane i efikasne mjere prilagođavanja klimi kako bi se spriječili zdravstveni uticaji povezani s temperaturom pod dvostrukim prijetnjama od klimatskih promjena i starenja stanovništva“, kažu autori.
