Svemirska nesreća znači da su tardigradi možda kontaminirali Mesec

Svemirska nesreća znači da su tardigradi možda kontaminirali Mesec

Pre nešto više od pet godina, 22. februara 2019. godine, svemirska sonda bez posade postavljena je u orbitu oko Meseca. Nazvan Beresheet, ovo je bio ambiciozan projekat SpaceIL-a i Israel Aerospace Industries-a, sa ciljem da postane prva privatna svemirska letelica koja će izvršiti meko sletanje na Mesec. Međutim, tokom svoje sudbine, misija se susrela sa nizom problema.

Misija je počela s optimizmom, s ciljem da sonda na površinu Meseca donese teret koji uključuje tardigrade, mikroskopske organizme poznate po svojoj izuzetnoj otpornosti na ekstremne uslove. Međutim, od samog početka naišla je na tehničke poteškoće. Kamere „star tracker“ su se pokvarile, što je otežalo određivanje orijentacije letelice. Unatoč ovim preprekama, komandni centar uspeo je da reši neke od problema.

Ipak, stvari su postale još teže 11. aprila, na dan planiranog sletanja. Na putu do Meseca, sonda je putovla velikom brzinom, ali je trebalo da bude usporena kako bi izvršila meko sletanje. Tokom manevra kočenja, žiroskop je pokvario, blokirajući primarni motor. Na visini od 150 metara i brzini od 500 km/h, sonda se srušila na Mesec, razbijajući se na udaljenosti od oko sto metara.

Jedan od najzanimljivijih aspekata ove misije bila je činjenica da su tardigradi bili deo tereta sonde. Ovi mikroskopski organizmi, poznati po svojoj izuzetnoj otpornosti na ekstremne uslove, izazvali su pažnju i spekulacije o tome da li bi mogli preživeti put do Meseca i eventualno kolonizovati novu sredinu.

Tardigradi, ili „medvedi vode“, su mikroskopske životinje koje se često nalaze u vodenim sredinama, ali su poznati po svojoj sposobnosti da prežive ekstremne uslove, uključujući vakuum svemira i ekstremne temperature. Njihova izdržljivost izazvala je pitanja o tome da li bi mogli preživeti putovanje do Meseca i kolonizovati površinu.

Laboratorijski testovi su pokazali da tardigradi mogu preživeti udar brzine od 2.600 km/h, ali smrznuti primerci izloženi brzini od 3.000 km/h bili su smrtno oštećeni. Na Mesecu, tardigradi bi se susreli sa ekstremnim uslovima, uključujući nedostatak vode i ekstremne temperaturne oscilacije tokom dana i noći.

Iako je moguće da su tardigradi preživeli udar i ostali aktivni na Mesecu, njihova kolonizacija je malo verovatna. Nedostatak tečne vode i drugi faktori ograničavaju njihovu sposobnost da se razmnožavaju i održe populaciju.

Pitanje prisustva tardigrada na Mesecu postavlja i etička pitanja. Dok istraživanja svemira napreduju, postaje sve važnije razmotriti moguće kontaminacije drugih planeta i tela u Sunčevom sistemu. Postoji zabrinutost da bi unos tardigrada na Mesec mogao ometati buduća istraživanja i otkrića, uključujući potencijalni život na drugim planetama.

Dok Beresheet nije uspeo u svom osnovnom cilju, misija je ipak donela važne naučne podatke i postavila zanimljiva pitanja o mogućnosti života u svemiru i etici istraživanja.