Šolc lobirao za obnavljanje američke pomoći Ukrajini

Šolc lobirao za obnavljanje američke pomoći Ukrajini

Nemački kancelar Olaf Šolc, koji se nedavno pretvorio u glavnog zagovornika oružane podrške Ukrajini, boravio je u važnoj poseti Sjedinjenim Državama krajem prošle nedelje.

On je radnu posetu iskoristio da na sastancima sa predstavnicima američkog Senata i predsednikom Džoom Bajdenom razgovara o današnjem glavnom pitanju bilateralnih odnosa – nastavku podrške Ukrajini.

O njegovim naporima u SAD – u članku novinarke „Evropske pravde” Hristine Bondareve Spasavanje pomoći Ukrajini: kako je Olaf Šolc ubedio SAD da vrate pomoć Kijevu.

Tokom potpune invazije Rusije na Ukrajinu, postala je očigledna sledeća karakteristika Olafa Šolca: u pitanjima vojne podrške Kijevu, nemačka kancelarka je smatrala posebno važnom koordinaciju sa SAD. Veoma često je preispitao američku poziciju.

Američko rukovodstvo je bilo stub za Berlin, znak da je odbijanje ruske agresije na međunarodnom nivou postojano.

Kada je postalo jasno da prolazak višemilionskog paketa za Ukrajinu u Kongresu SAD neće biti laka šetnja, ako se uopšte ne dovodi u pitanje, sve se promenilo.

U Berlinu su shvatili da bi vođstvo – ne baš poželjno – moglo da pređe na njega.

Iako je Nemačka, glavna privreda EU, ove godine udvostručila vojnu pomoć Kijevu na više od 7 milijardi evra, kancelar Šolc je javno stavio do znanja da njegova zemlja „neće moći da povuče” sve sama.

Svestan svih rizika, Šolc smatra krajnje nepoželjnim scenariom smanjenje uloge SAD u vojnoj i drugoj pomoći Ukrajini. Dakle, uoči posete SAD, adresati njegovih poruka bili su republikanci.

Pripremajući se za put, Šolc je objavio gostujući članak u američkom izdanju The Vall Street Journal-a, koji uglavnom čitaju poslovno orijentisani republikanci.

„Naša poruka je jasna: moramo učiniti sve što je moguće da sprečimo pobedu Rusije. Ako to ne učinimo, uskoro bismo se mogli probuditi u svetu koji je još nestabilniji, preteći i nepredvidiviji nego tokom Hladnog rata“, rekla je nemačka kancelarka. uverava.

Sasvim je prirodno da je jedna od glavnih tačaka Šolcovog dnevnog reda u SAD, gde se zadržao manje od 24 sata, bio prijem u nemačkoj ambasadi osmorice visokih američkih senatora – po četiri iz Demokratske i Republikanske stranke.

Šolc nije na sastanak sa senatorima došao praznih ruku, već sa odlukom Evropske unije da za naredne četiri godine izdvoji 50 milijardi evra za Ukrajinu, za šta se lično kancelarka aktivno zalagala.

Šolc je ranije izrazio nadu da bi ova „ukrajinska” odluka EU mogla da doprinese uspešnom glasanju u Kongresu.

Ne zna se pouzdano koliko su njegovi argumenti bili ubedljivi za senatore. Međutim, govoreći o komunikaciji, kancelarka je izrazila uverenje da su „oni koji se bave pitanjima spoljne i bezbednosne politike“ u Kongresu SAD svesni važnosti odobravanja pomoći Kijevu.

Sada kancelarka želi da se sastane sa drugim američkim političarima na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji, koja će biti održana ove nedelje.

Ipak, ključni su bili razgovori Olafa Šolca sa predsednikom SAD. Pregovori, koji je prvobitno trebalo da traju sat vremena, otegli su se 100 minuta.

Iako su dogovori lidera ostali iza kulisa, oni su očigledno ukazivali da bitka za pomoć Ukrajini neće biti laka.

Nemački kancelar, ma koliko jaka bila njegova želja da utiče na unutrašnju politiku Sjedinjenih Država, nije osoba koja ima značajan uticaj na odluke Kongresa.

Umesto toga, Donald Tramp, čije pristalice Trampa izgleda ne planiraju da Bajdenu daju pobedu pre izbora – čak i po tako kritičnom pitanju kao što je Ukrajina – očigledno ima takav uticaj.

Da, proceduralna odluka u vezi sa Ukrajinom bila je uspešna u Senatu, a ima nade u dalji uspeh u Predstavničkom domu, ali za ovo niko neće davati garancije.

A tu je i najnepoželjniji scenario, u kojem će Donald Tramp ponovo postati predsednik Sjedinjenih Država. I preti mu potpuna neizvesnost ne samo u pogledu pomoći Kijevu. Dovedena je u pitanje i spremnost SAD da zaštite NATO saveznike u slučaju potencijalne agresije Ruske Federacije.