Naučnici napreduju sa planovima za džinovski novi razbijač atoma koji će početi sa radom do 2040

Naučnici napreduju sa planovima za džinovski novi razbijač atoma koji će početi sa radom do 2040

Naučnici najvećeg svetskog razbijača atoma izrazili su u ponedeljak uverenje da će nastaviti sa projektom vrednim više milijardi evra za izgradnju većeg i moćnijeg sudarača čestica koji bi mogao da pomogne u otključavanju više misterija univerzuma.

Lideri Evropske organizacije za nuklearna istraživanja, ili CERN-a, rekli su da je planiranje na putu za njegov predviđeni budući kružni sudarač, za koji se procenjuje da košta 15 milijardi švajcarskih franaka (oko 16 milijardi evra ili 17,2 milijarde dolara) i da se nada da će početi sa radom u prva faza do 2040.

Ali još ništa nije sigurno, osim interesovanja uglavnom evropskih i zapadnih zemalja koje finansiraju CERN, koji je dom Velikog hadronskog sudarača. Taj projekat je možda najpoznatiji po tome što je pomogao da se potvrdi subatomski Higsov bozon 2012. godine nakon višedecenijske potrage za onim što je opisano kao „kamen temeljac fizike koji nedostaje“.

„Budući kružni sudarač je mogući objekat. Kažem „moguće“ jer smo danas na nivou studije izvodljivosti. To još nije odobren projekat“, rekla je Fabiola Đanoti, generalni direktor CERN-a. Ona je rekla da komiteti za reviziju do sada nisu otkrili nijednu „tehničku stopu“ za projekat.

Ona je reklamirala predloženi sudarač kao „divan instrument za poboljšanje našeg razumevanja fundamentalne fizike“ i pokretač inovacija u oblastima kao što su kriogenika, supravodljivi magneti, vakuumske tehnologije i detektorsko-instrumentacione tehnologije koje bi mogle da ponude socioekonomske koristi za društvo.

Međutim, nauka koju bi budući kolajder mogao da generiše ostaje uglavnom nepoznata. „Tačno je da trenutno nemamo jasne teorijske smernice o tome šta treba da tražimo“, rekao je Đanoti.

Laboratorija u kojoj se već nalazi ono što lideri CERN-a nazivaju najvećom mašinom na svetu, koristi mrežu magneta da ubrza čestice kroz 27 kilometara (17 milja) podzemne petlje duž francusko-švajcarske granice i da ih udari zajedno, hvatajući i tumačeći rezultate kolizije da bi se objasnilo kako funkcioniše fundamentalna fizika.

Brifing u ponedeljak o novom sudaraču uključivao je neke predložene izmene prvobitnog plana objavljenog 2019. Među njima: Petlja će biti 91 kilometar umesto staze od 100 kilometara koje je prvo zamišljeno.

Ali oni i dalje imaju za cilj da povećaju nivoe energije sudara čestica na 100 TeV, ili 100 triliona elektron volti, oko osam puta snažnije od 13TeV Velikog hadronskog sudarača.