Čini se da kućni ljubimci usporavaju kognitivni pad kod starijih ljudi koji žive sami

Čini se da kućni ljubimci usporavaju kognitivni pad kod starijih ljudi koji žive sami

Posedovanje kućnog ljubimca moglo bi da zaštiti od mentalnog opadanja koji može da nagoveštava demenciju kod starijih ljudi koji žive sami, pokazalo je istraživanje od skoro 8.000 ljudi.

Nalazi velike britanske studije dodaju postojeće dokaze iz SAD da posedovanje kućnog ljubimca može pomoći u ublažavanju efekata starenja mozga kod odraslih starijih od 65 godina i koji žive sami.

Usamljenost i demencija su dva rastuća globalna problema. Procenjuje se da će se broj ljudi sa demencijom širom sveta povećati sa 57 miliona u 2019. na negde između 130 i 175 miliona u 2050. godini.

Usamljenost je takođe u globalnom porastu i povezana je sa većim rizikom od razvoja demencije u starijoj dobi.

Međutim, ljudi mogu biti socijalno izolovani bez osećaja usamljenosti, a poznato je da čak i nedostatak društvene interakcije menja strukturu mozga, dok utiče na zdravlje i blagostanje na druge načine.

Za starije ljude koji možda neće moći da izađu van svog doma, posedovanje kućnog ljubimca može im dati strukturu njihovih dana i druženja, što ih može učiniti fizički aktivnijim, pričljivijim ili povezanijim sa komšijama od ljudi koji žive sami bez ikakvih kućnih ljubimaca.

To je uzdizanje koje su mnogi od nas možda osetili tokom pandemije, zahvaljujući našim voljenim kućnim ljubimcima. I postoji mnogo istraživanja koja pokazuju kako kućni ljubimci bilo koje vrste mogu učiniti da se osećamo povezanije.

Ali stepen u kojem bi vlasništvo kućnih ljubimaca moglo da uravnoteži opadanje mentalnih sposobnosti povezanih sa starijim odraslim osobama koje žive sami, nije toliko proučavano.

Da bi istražili, Janži Li, istraživač javnog zdravlja na Univerzitetu Sun Jat-sen u Kini, i njegove kolege analizirali su podatke o 7.945 ljudi iz engleske longitudinalne studije starenja (ELSA), tekuće studije o stanovnicima Velike Britanije starijim od 50 godina.

Informacije o vlasništvu kućnih ljubimaca prvi put su prikupljene u petom talasu studije, između juna 2010. i jula 2011. godine, a istraživači su pratili rezultate kognitivnih funkcija ljudi do jula 2019. godine, devete i poslednje završene faze studije.

U poređenju sa onima koji žive potpuno sami, ljudi koji žive ni sa kim osim sa svojim kućnim ljubimcima imali su sporije stope kognitivnog pada u tri ključne oblasti: verbalna kognicija, verbalno pamćenje i verbalna tečnost.

Kućni ljubimci nisu pravili razliku za starije osobe koje žive sa drugim ljudima. Međutim, među vlasnicima kućnih ljubimaca koji žive sami, vlasništvo kućnih ljubimaca je „potpuno nadoknadilo“ poznate efekte života sam na verbalno pamćenje i tečnost, otkrili su Li i njegove kolege.

„Naši rezultati pružaju snažnije dokaze i nijansiranije uvide u prednosti posedovanja kućnih ljubimaca na verbalnu memoriju i verbalnu tečnost među starijim odraslima koji žive sami“, pišu istraživači u svom radu.

Međutim, oni takođe priznaju da je u saznanju više od obrade, razumevanja i pamćenja reči i tečnog govora.

Pažnja, razmišljanje, brzina obrade, epizodično pamćenje i tačnost samo su neki drugi aspekti kognitivne funkcije koji bi se mogli proceniti u budućim studijama sa starijim odraslim osobama, uključujući vlasnike kućnih ljubimaca i one bez njih.

Učesnici studije su uglavnom bili i belci, tako da je potrebno više istraživanja koja uključuju ljude drugih etničkih grupa da bi se videlo da li te grupe imaju istu korist od posedovanja kućnog ljubimca.

ELSA studija takođe nije zabeležila koliko dugo su ljudi bili vlasnici kućnih ljubimaca, tako da je teško znati da li bi uvođenje novog krznenog prijatelja, pernatog ili možda ljuskavog prijatelja moglo da uspori mentalno opadanje na isti način na koji bi višegodišnji pratilac kućnog ljubimca mogao.

Naravno, kao i sa bilo kojom opservacionom studijom, nalazi ovog istraživanja samo sugerišu vezu između posedovanja kućnih ljubimaca i funkcije mozga, i ne pružaju vrstu direktnih dokaza kao što bi to bila klinička ispitivanja.

„Ako nasumična klinička ispitivanja potvrde naše nalaze, vlasništvo kućnih ljubimaca može pomoći u usporavanju kognitivnog pada i prevenciji demencije“, zaključuje tim.

Studija je objavljena u JAMA Netvork Open.