Islanđani vide male šanse za povratak nakon što je vulkan uništio kuće

Islanđani vide male šanse za povratak nakon što je vulkan uništio kuće

Islanđani proterani iz svog grada zbog dramatične vulkanske erupcije suočavaju se sa tim da se nikada neće vratiti kući, nakon što je lava progutala nekoliko domova u gradu, nešto što ostrvska nacija nije videla pet decenija.

U nedelju se otvorila vulkanska pukotina u polju u blizini ribarskog grada Grindavik—koji je na brzinu evakuisan samo nekoliko sati ranije.

Druga pukotina se otvorila oko podneva tačno na ivici grada, šaljući narandžastu lavu koja je tekla na ulice i pretvorila tri kuće u pepeo.

„Svi su umorni od stresa koji dolazi kada ne znate kada možete da odete svojoj kući i koliko će bezbedno biti“, rekla je za AFP Erla Osk Petursdotir (43), rođena u Grindaviku.

U sredu je islandska meteorološka kancelarija (IMO) saopštila da više nema vidljivih znakova erupcije, ali je istakla da se „akumulacija magme“ nastavlja u toj oblasti i da je nivo opasnosti za Grindavik i dalje „veoma visok“.

„Postoji i dalje verovatnoća da se nove pukotine erupcije mogu otvoriti bez upozorenja“, navodi se u saopštenju.

„Ne znamo koliko će ovo trajati, ali moglo bi da prođe godine i moguće je da će lava progutati grad“, rekao je za AFP Magnus Tumi Gudmundson, profesor geofizike na Univerzitetu Islanda.

Gudmundson se u utorak suočio sa pitanjima od 500 evakuisanih stanovnika koji su se okupili u glavnom gradu Rejkjaviku da razgovaraju o budućnosti svog grada, koji je nekada bio dom za 4.000 ljudi.

U znak važnosti koja se pridaje ovom pitanju, sastanku su prisustvovali i premijerka Katrin Jakobsdotir i ministar finansija Thordis Kolbrun Rejkfjord Gilfadotir.

„Najveći problem za ljude je to što su raseljeni. Oni ne mogu pristupiti svojim domovima,“ rekao je Gudmundsson.

„Njihov posao možda više ne postoji jer su radili u gradu. I videli su veoma nagli rast svojih troškova i to je veliki problem“, dodao je on.

Godine 1973., meštani na ostrvu Heimaei probudili su se iz kreveta u zoru zbog pukotine koja je izbila samo 150 metara (164 jarda) od centra grada.

Na ostrvu gde nije bilo erupcije skoro 6.000 godina, trećina kuća je uništena, a 5.300 stanovnika je evakuisano. Jedna osoba je umrla.

Vremenom se zajednica Heimaei vratila, ali Grindavikova budućnost je bila obavijena neizvesnošću poslednja dva meseca.

Grindavik je 11. novembra evakuisan nakon što je stotine zemljotresa oštetilo zgrade i otvorilo ogromne pukotine na putevima.

Seizmička aktivnost je izazvana pomeranjem magme ispod Zemljine kore, koja se smatra prethodnicom vulkanske erupcije.

18. decembra, vulkan je eruptirao tri kilometra (1,8 milja) od grada.

Stanovnici su mogli da se vrate svojim kućama nakratko nekoliko dana kasnije, a zatim zauvek 23. decembra, iako je samo nekoliko desetina odlučilo da to učini.

Oni koji su se vratili morali su da budu ponovo žurno evakuisani u subotu uveče kada je postalo jasno da je nova erupcija neizbežna.

Zapanjene razaranjem u svom gradu, mnoge porodice se sada suočavaju sa finansijskim poteškoćama.

Od njih se zahteva da nastave da plaćaju hipoteku za svoje domove, kao i da plaćaju kiriju za privremeni smeštaj na drugim mestima osim ako ne mogu da borave besplatno kod rođaka.

Oko 200 porodica hitno je potrebno stambeno zbrinjavanje, rekao je gradonačelnik Grindavika na sastanku održanom u utorak.

„Moramo se pripremiti na dugi rok“, rekao je Petursdotir, objašnjavajući da je većina stanovnika bila pomirena sa mogućnošću da se ne vrati.

Njihovi prioriteti su da žive bezbedno i sa stabilnim finansijama, dodala je ona.

Stanovnici su takođe tražili od vlade da otkupi njihove domove u Grindaviku, čak i ako će možda morati da ih otkupe kasnije – što je trenutno samo hipotetička perspektiva.

„Zaglavili smo“, rekao je 44-godišnji agent za nekretnine Pal Torbjornson za AFP, insistirajući da je trenutno na vladi da pronađe rešenje.

‘razbacan’

Neke mere su već uvedene.

Privremena finansijska pomoć se dodeljuje stanovnicima od novembra, a vlada je naložila kupovinu više od 200 kuća za ponovno stanovanje.

Istovremeno, svi se nose sa tugom napuštanja svojih domova i raspada svoje zajednice.

„Sada smo raštrkani svuda i ne žudimo ništa više od toga da se ponovo okupimo“, rekao je Petursdotir.

Ali Torbjornson je ostao pun nade.

„Moramo da damo sebi malo vremena“, rekao je on.

„Ne mogu ništa da uradim. Tu je vlada i onda majka priroda.“

Erupcija Grindavik bila je peta islandska vulkanska erupcija za manje od tri godine.

Island je dom za 33 aktivna sistema vulkana, što je najveći broj u Evropi.

Nalazi se na Srednjoatlantskom grebenu, pukotini na dnu okeana koja razdvaja evroazijsku i severnoameričku tektonsku ploču.