Utvrđeno je da kanabis aktivira specifične neurone gladi u mozgu

Utvrđeno je da kanabis aktivira specifične neurone gladi u mozgu

Iako je dobro poznato da kanabis može izazvati žvakanje, istraživači su sada otkrili mehanizam u mozgu koji podstiče apetit u nizu studija na životinjama na Univerzitetu Vašington State.

Ovo otkriće, detaljno opisano u časopisu Naučni izveštaji, moglo bi utrti put rafiniranim terapeuticima za liječenje poremećaja apetita sa kojima se suočavaju pacijenti oboljeli od raka, kao i anoreksije i potencijalno gojaznosti.

Nakon što su miševe izložili isparenoj kanabis sativi, istraživači su koristili tehnologiju snimanja kalcijuma, koja je slična MRI mozga, kako bi utvrdili kako su njihove moždane ćelije reagovale. Oni su primetili da je kanabis aktivirao skup ćelija u hipotalamusu kada su glodari očekivali i konzumirali ukusnu hranu koja nije bila aktivirana kod neeksponiranih miševa.

„Kada se miševima daje kanabis, javljaju se neuroni koji obično nisu aktivni“, rekao je Jon Davis, docent neuronauke na VSU i odgovarajući autor u radu. „Nešto važno se dešava u hipotalamusu nakon pare kanabisa.“

Snimanje kalcijuma je korišćeno za proučavanje reakcija mozga na hranu od strane drugih istraživača, ali ovo je prva poznata studija koja ga koristi za razumevanje tih karakteristika nakon izlaganja kanabisu.

Kao deo ovog istraživanja, istraživači su takođe utvrdili da kanabinoid-1 receptor, poznata meta kanabisa, kontroliše aktivnost dobro poznatog skupa ćelija koje se „hrane“ u hipotalamusu, nazvanih neuroni Agouti Related Protein. Sa ovim informacijama, koristili su „hemogenetsku“ tehniku, koja deluje kao molekularni prekidač za svetlo, da bi se uključili u ove neurone kada su životinje bile izložene kanabisu. Kada su ovi neuroni isključeni, kanabis više nije podsticao apetit.

„Sada znamo jedan od načina na koji mozak reaguje na kanabis rekreativnog tipa kako bi podstakao apetit“, rekao je Dejvis.

Ovaj rad se zasniva na prethodnim istraživanjima o kanabisu i apetitu iz Dejvisove laboratorije, koja je bila među prvima koja je koristila celu isparenu biljnu materiju kanabisa u studijama na životinjama umesto ubrizganog THC-a – u nastojanju da bolje oponaša kako ljudi koriste kanabis. U prethodnom radu istraživači su identifikovali genetske promene u hipotalamusu kao odgovor na kanabis, pa su se u ovoj studiji Dejvis i njegove kolege fokusirali na tu oblast.