Kako međugodišnja klimatska varijabilnost utiče na preživljavanje sadnica u šumama

Kako međugodišnja klimatska varijabilnost utiče na preživljavanje sadnica u šumama

Dve nove studije istraživača sa Instituta za primenjenu ekologiju Kineske akademije nauka otkrile su relativne efekte međugodišnjih klimatskih varijabilnosti i interakcija vrsta zavisnih od gustine na preživljavanje sadnica u šumama umerenog podneblja.

Studije, objavljene u časopisima Ekologija i Fundamentalna istraživanja, koriste 15-godišnje podatke sa više od 53.000 sadnica u šumi planine Changbai na severoistoku Kine.

Istraživači su otkrili da međugodišnja varijabilnost klime, koja se odnosi na promene temperature, padavina, snežnog pokrivača i ultraljubičastog zračenja iz godine u godinu, ima najjači uticaj na preživljavanje sadnica na nivou zajednice, u poređenju sa drugim faktorima kao što su biotičke interakcije i stanište.

Takođe su otkrili da klimatska varijabilnost može da modifikuje efekte biotičkih interakcija, kao što su negativni efekti previše suseda iste vrste (poznati kao konspecifična negativna zavisnost od gustine, ili CNDD). Na primer, veći snežni pokrivač i toplije temperature tokom vegetacije smanjile su efekat CNDD, dok su ga veće ultraljubičasto zračenje i padavine povećale.

Pored toga, istraživači su otkrili da su efekti klimatske varijabilnosti i biotičkih interakcija varirali u zavisnosti od biljnih osobina sadnica, kao što su njihov način širenja, specifična dužina korena, specifična površina lista i sadržaj suve materije u listovima. Ove osobine odražavaju strategije koje biljke koriste za sticanje ili očuvanje resursa, kao što su voda, hranljive materije i svetlost.

Istraživači su otkrili da su sadnice sa svojstvima sticanja resursa, kao što su duži koren i veće lišće, imale niže stope preživljavanja, koje su više patile od CNDD-a i ekstremnih temperatura. Sadnice sa resursno-konzervativnim osobinama, kao što je veći sadržaj suve materije u listovima, imale su veće stope preživljavanja, bile su bolje otpornije na sušu i hladnoću i imale manje negativnih interakcija sa drugim vrstama.

Istraživači su zaključili da međugodišnja varijabilnost klime igra dominantnu ulogu u preživljavanju sadnica u šumama umerenog pojasa i da funkcionalne osobine posreduju u odgovorima sadnica na klimu i biotičke interakcije.

Takođe su predložili da se klimatska varijabilnost treba razmotriti u budućim studijama dinamike šuma i biodiverziteta, jer može delovati kao inhibitor ili akcelerator interakcija zavisnih od gustine, koje su ključni procesi za koegzistenciju vrsta i raznolikost zajednice.