Ministarstvo pravde tuži Teksas zbog zakona koji dozvoljava policiji da hapsi migrante koji ilegalno uđu u SAD

Ministarstvo pravde tuži Teksas zbog zakona koji dozvoljava policiji da hapsi migrante koji ilegalno uđu u SAD

Ministarstvo pravde u sredu je tužilo Teksas zbog novog zakona koji bi dozvolio policiji da hapsi migrante koji ilegalno uđu u SAD, ponovo izvodeći republikanskog guvernera Grega Abota pred sud zbog njegovog eskalacionog odgovora na prelaznike granice koji dolaze iz Meksika.

Tužba uvlači Teksas u još jedan sukob oko imigracije u vreme kada Njujork i Čikago potiskuju autobuse i avione koji prevoze migrante koje je Abot poslao u gradove koje predvode demokrate širom zemlje. Teksas takođe vodi odvojene sudske bitke da zadrži žicu na granici i plutajuću barijeru u Rio Grandeu.

Ali zakon koji je Abbott potpisao prošlog meseca predstavlja širi i veći izazov za autoritet američke vlade nad imigracijom. Osim što dozvoljavaju policiji bilo gde u Teksasu da hapsi migrante pod optužbom za ilegalni ulazak, lokalne sudije bi takođe mogle da narede migrantima da napuste zemlju.

Zakon bi trebalo da stupi na snagu u martu.

Tužba je podneta u Ostinu. Organizacije za građanska prava i zvaničnici u okrugu El Paso u Teksasu podneli su tužbu prošlog meseca u kojoj je novi zakon na sličan način opisan kao neustavan prekoračenje.

Ministarstvo pravosuđa poslalo je Abbottu pismo prošle nedelje u kojem preti pravnim postupkom ukoliko Teksas ne preokrene kurs. Kao odgovor, Abot je objavio na Ks da Bajdenova administracija „ne samo da odbija da sprovodi važeće zakone o imigraciji SAD, već sada želi da spreči Teksas da sprovodi zakone protiv ilegalne imigracije“.

U sredu, predsednik Predstavničkog doma Majk Džonson i oko 60 kolega republikanaca posetili su teksaški pogranični grad Igl Pas, koji je bio centar Abotove granične inicijative vredne 10 milijardi dolara poznate kao Operacija Usamljena zvezda. Džonson je sugerisao da bi mogao da iskoristi nadolazeći rok za finansiranje vlade kao dodatnu polugu za tvrdolinijašnu graničnu politiku.

Predsednik Džo Bajden je izrazio spremnost da napravi kompromise u politici jer je broj migranata koji prelaze granicu sve veći izazov za njegovu kampanju za reizbor 2024. Džonson je pohvalio Abota, koji nije bio u Eagle Pass-u, i osudio tužbe koje žele da ponište agresivne granične mere Teksasa.

„To je apsolutno ludilo“, rekao je Džonson.

Broj ilegalnih prelazaka duž južne američke granice premašio je 10.000 nekoliko dana u decembru, što je broj koji je američki komesar za carinu i graničnu patrolu Troj Miler nazvao „bez presedana“. Američke vlasti su prošlog meseca zatvorile teretne železničke prelaze u Igl Pasu i El Pasu na pet dana, nazvavši to odgovorom na veliki broj migranata koji se voze teretnim vozovima preko Meksika do granice.

Vlasti su ove nedelje takođe nastavile sa punim radom na mostu u Igl Pasu i drugim prelazima u San Dijegu i Arizoni koji su bili privremeno zatvoreni.

Pravni stručnjaci i protivnici kažu da je novi zakon Teksasa najdalekosežniji pokušaj jedne države da kontroliše imigraciju od zakona Arizone iz 2010. koji je delimično poništio Vrhovni sud SAD.

Prema teksaškom zakonu, migranti mogu ili da pristanu na nalog teksaškog sudije da napuste SAD ili da budu krivično gonjeni po prekršajnim optužbama za ilegalni ulazak. Migranti koji ne odu mogli bi se ponovo suočiti sa hapšenjem pod ozbiljnijim optužbama za krivična dela.

Oni kojima je naređeno da napuste biće poslati u ulazne luke duž granice sa Meksikom, čak i ako nisu državljani Meksika. Zakon se može primeniti bilo gde u Teksasu, ali neka mesta su zabranjena, uključujući škole i crkve.

Teksas je više od dve godine vodio operaciju manjeg obima na granici kako bi uhapsio migrante pod optužbom za prekršaj. Iako je to takođe trebalo da se zaustavi ilegalni prelasci, malo je indicija da je to učinjeno.