Svaka COVID infekcija povećava rizik od dugotrajnog COVID-a

Svaka COVID infekcija povećava rizik od dugotrajnog COVID-a

Vakcine osiguravaju da su napadi COVID-a daleko manje smrtonosni nego što su bili na početku pandemije, ali više studija sada sugeriše da čak i naizgled blagi slučajevi koronavirusa imaju cenu. Sa svakom pojedinačnom infekcijom, naš rizik od dugotrajnog COVID-a raste.

Iako ovaj rizik počinje (relativno) nizak za većinu nas, posebno kod onih koji su vakcinisani i kod mlađih ljudi ili dece, postoje zabrinjavajući znaci da on možda neće ostati nizak. Ako svaka nova invazija na naša tela omogući ovom podmuklom virusu veću šansu da izazove štetu, tako mali rizici će na kraju dovesti do velikog.

Čak i ako doživite samo blagi simptom početne infekcije.

„Svaka naredna infekcija COVID-om povećaće rizik od razvoja hroničnih zdravstvenih problema kao što su dijabetes, bolest bubrega, otkazivanje organa, pa čak i problemi sa mentalnim zdravljem“, upozorio je lekar Rambod Rouhbakhsh novinarku Saru Berg u podcastu Američkog medicinskog udruženja ranije ove godine.

„Ovo razbija mit da su ponovljene četke sa virusom blage i da ne morate da brinete o tome. To je slično igranju ruskog ruleta.“

Dugi kovid se definiše kao multisistemska bolest koja ima razarajući efekat na bilo koji sistem organa, sa potencijalnim doživotnim posledicama. Stope dugotrajnog COVID-a među ljudima koji su zaraženi SARS-CoV-2 variraju kontroverzno između studija i regiona, od oko 10 procenata do neverovatnih 50 procenata ljudi koji su imali virus koji imaju dugotrajne simptome.

Globalne procene pokazuju da 65 miliona ljudi sada pati od dugotrajnog COVID-a. Srećom, čini se da su deca trenutno pogođena mnogo nižim stopama, ali ni oni nisu u potpunosti pošteđeni.

Tako su epidemiolog Benjamin Bove i kolege pratili 138.818 američkih veterana sa infekcijama SAR-CoV-2 tokom 2 godine, kako bi saznali više. Njihovi podaci pokazuju da su pacijenti nakon reinfekcije imali povećan rizik od dugotrajnog COVID-a u više organskih sistema.

Štetni efekti na zdravlje od dve infekcije su gori od jedne, a tri infekcije gore od dve, objašnjavaju istraživači. To znači da je dugi COVID kumulativan, barem unutar ove grupe ljudi i sa ovim brojem ponovnih infekcija.

Pošto se njihovo istraživanje zasniva samo na pacijentima koji se bave američkim veteranima, možda se neće prevesti svima, ali ovo nije jedina studija koja je otkrila ovaj zabrinjavajući trend.

Studija sa mnogo širim uzorkom koji uključuje ljude od 18 i više godina u 10 kanadskih provincija ukazuje na isti zaključak:

„Studija doprinosi rastućem broju dokaza o povezanosti između reinfekcije COVID-19 i prijavljivanja dugotrajnih simptoma“, pišu statističarka Univerziteta McGill Sianne Kuang i tim.

Druga studija, koja tek treba da bude recenzirana, koristila je podatke zabeležene od 1,5 miliona ljudi u SAD da bi uporedila težinu početnih i kasnijih infekcija. Takođe primećuju povećanje dugog COVID-a nakon reinfekcija u varijantama koje slede Delta i Omicron.

Još uvek nije jasno da li je to zbog reinfekcije uopšte ili zbog promena u novijim sojevima SARS-Cov-2. Štaviše, Kuang i tim upozoravaju da su studije koje pokazuju ovo povećanje rizika i dalje „ograničene u broju i uopštavanju“.

Međutim, takođe znamo da virus menja naš imuni sistem. On pleni našim memorijskim T ćelijama koje su kritične u formiranju dugoročnog imuniteta. SARS-Cov-2 se na silu probija u ove ćelije i izaziva ih da aktiviraju programiranje samouništenja ćelije i u suštini implodiraju.

Bilo da imamo blagu ili tešku COVID infekciju, COVID iscrpljuje naše T ćelije. Ovo je samo jedna od dugoročnih posledica COVID-a i može doprineti težim i češćim izbijanjima drugih bolesti poput upale pluća i RSV-a.

Sada, kada se bliži sezona praznika, testiranje otpadnih voda pokazuje da mnoge zemlje, uključujući i SAD, doživljavaju velike nove navale zaraze COVID-om. Više nego ikada u nekim mestima kao što je Nemačka.

Čini se da je dopuštanje ovog brzomutirajućeg patogena da se širi, obezbedilo mu savršenu laboratoriju da nastavi da testira nasumične genske mutacije sve dok SARS-CoV-2 ne naiđe na onu koja može da pređe našu sledeću liniju odbrane i nadmaši druge sojeve.

Novi soj JN.1, takođe nazvan Pirola, uspeo je upravo u tome. Čini se da je jedna mutacija otežala našem imunološkom sistemu da uhvati i spreči, što znači da prethodne vakcine i infekcije više nisu toliko zaštitne.

Rani znaci ukazuju na to da bi najsavremenije vakcine KSBB.1.5 mogle imati više sreće protiv Pirole.

U svetlu dugog Covid-a koji je verovatno kumulativan, mnogi od onih koji su uključeni u bolest, od kliničara i naučnika do zagovornika invalidnosti i novinara, toliko su zabrinuti da su potpisali otvoreno pismo predsedniku SAD Bajdenu pozivajući na veću podršku ljudima koji se suočavaju sa ovim stanje.