Korišćenje veštačke inteligencije za dijagnozu autizma kod dece

Korišćenje veštačke inteligencije za dijagnozu autizma kod dece

Multiinstitucionalni korejski tim dečjih i adolescentnih psihologa, bihevioralnih naučnika, oftalmologa i stručnjaka za informatiku biomedicinskih sistema otkrio je da sistemi veštačke inteligencije zasnovani na dubokom učenju mogu precizno dijagnostikovati decu sa autizmom. U svojoj studiji, objavljenoj u časopisu JAMA Netvork Open, grupa je kreirala alat za dijagnostiku autizma koristeći sistem veštačke inteligencije zasnovan na učenju i testirala ga na ljudskim subjektima.

Autizam, formalnije poznat kao poremećaj autističnog spektra, je neurorazvojni poremećaj koji karakterišu problemi u komunikaciji, socijalnoj interakciji i često ponavljajućim pokretima. Prethodno istraživanje je pokazalo da čak 1 od 36 ljudi ima neki stepen autizma. Prethodno istraživanje je takođe pokazalo da što se ranije dijagnostikuje, više se može učiniti da se pomogne ljudima sa poremećajem da prevaziđu probleme sa kojima se mnogi suočavaju.

U ovom novom naporu, istraživački tim je primetio da su prethodna istraživanja pokazala da poremećaji mozga kao što je ADHD mogu dovesti do manjih abnormalnosti mrežnjače. Sumnjajući da bi to mogao biti slučaj sa autizmom, istraživači su sproveli eksperiment kako bi otkrili.

Rad je uključivao podučavanje sistema veštačke inteligencije da prepozna obrasce u mrežnjači dece sa autizmom. Zatim su koristili sistem da skeniraju slike mrežnjače 958 dece, od kojih je polovina imala ovaj poremećaj, i da utvrde koje od dece ima autizam. Sistem je pronašao svaki od njih i nije proizveo lažne pozitivne rezultate.

Sistem je takođe dodelio brojčanu ocenu koja je dala procenu gde se na spektru nalaze oni za koje je identifikovan poremećaj. Sistem nije bio tako dobar u drugom delu, sa stopom tačnosti od 48% do 66%, u poređenju sa procenama napravljenim standardizovanim testovima kao što je Raspored dijagnostičkog posmatranja autizma—drugo izdanje.

U njihovom eksperimentu, deca koja su bila uključena bila su između 4 i 18 godina; prema tome, još nije poznato da li bi sistem bio toliko tačan kod mlađe dece (mrežnjača se ne razvija u potpunosti do 4 godine). Tim planira da to otkrije sprovodeći još eksperimenata.