Japanski istraživači upozoravaju da je stopa hitne dijalize i smrti u porastu

Japanski istraživači upozoravaju da je stopa hitne dijalize i smrti u porastu

Visok krvni pritisak se naziva tihim ubicom jer simptomi mogu ostati skriveni sve dok ne nastupi medicinska kriza. Možda mislite da hipertenzija više nije ozbiljna jer su lekovi za krvni pritisak široko dostupni, ali nedavno prijavljeni trendovi kod ljudi sa opasno visokim krvnim pritiskom mogu vam promeniti mišljenje.

U studiji koja je nedavno objavljena u časopisu Hipertension, istraživači sa Medicinskog i stomatološkog univerziteta u Tokiju (TDMU) otkrili su da je ljudima koji su primljeni u bolnicu u poslednjoj deceniji sa porastom krvnog pritiska — takođe poznatom kao akutna hipertenzija — sve veća verovatnoća da će im biti potrebna hitna dijaliza bubrega ili umre u bolnici.

Istraživači su pregledali medicinsku dokumentaciju više od 50.000 pacijenata koji su primljeni u bolnicu zbog akutne hipertenzije između 2010. i 2019. Tokom deset godina studije, stopa hitne dijalize je značajno porasla, sa 1,52% na 2,6%.

„Važno je napomenuti da je trend rasta urgentne dijalize bio sličan kod pacijenata koji su bili mlađi, muškarci ili gojazni, kao i onih sa hipertenzivnom srčanom insuficijencijom. Ljudi sa ovim osobinama su grupa visokog rizika“, kaže glavni autor studije Hisazumi Macuki . „Nažalost, hitna procedura dijalize može izazvati komplikacije poput infekcije ili krvarenja, što zauzvrat može povećati rizik od smrti pacijenta.“

Stope mortaliteta su takođe porasle tokom deset godina sa 1,83% na 2,88%, ali ne samo zbog rizika povezanih sa hitnom dijalizom. „Videli smo trend porasta stope bolničke smrtnosti od 2010. godine, posebno kod pacijenata koji su bili stariji, muški i pothranjeni, kao i kod pacijenata sa hipertenzivnom srčanom insuficijencijom“, kaže stariji autor Shintaro Mandai.

Međutim, stope mortaliteta su bile niže kod pacijenata sa prekomernom težinom. „Uočili smo paradoks gojaznosti, što je neočekivano smanjenje smrtnosti koje ponekad prati povećani indeks telesne mase“, primećuje stariji autor Šiniči Učida. „Pacijenti sa manjom težinom obično imaju lošu ishranu i nisku fizičku aktivnost i mogu imati osnovna stanja koja uzrokuju gubitak težine. Pored toga, može biti teško pronaći skrivenu zagušenje srca ako pacijent nema očigledan porast krvnog pritiska.“

Uprkos napretku u lečenju hipertenzije, autori primećuju da nije došlo do smanjenja broja slučajeva akutne hipertenzije. Visok krvni pritisak dovodi do ozbiljnog oštećenja organa menjajući strukturu krvnih sudova, koji prolaze kroz svaki deo tela. Ljudima sa hipertenzijom je potrebna odgovarajuća ambulantna nega i intenzivna kontrola krvnog pritiska, kao što su lekovi za krvni pritisak, vežbanje i zdrava ishrana.

Istraživanje takođe naglašava važnost ranog otkrivanja skrivenih zagušenja i pružanja nutritivne podrške pacijentima sa smanjenom telesnom težinom. Moraju se preduzeti mere da se izbegne što veći broj neplaniranih prijema u bolnicu zbog akutne hipertenzije.