Mislili smo da smo pronašli vanzemaljske mesece, ali oni možda ipak ne postoje

Mislili smo da smo pronašli vanzemaljske mesece, ali oni možda ipak ne postoje

Ispostavilo se da verovatno ipak nismo otkrili nagoveštaje vanzemaljskih meseci u Mlečnom putu.

Novo istraživanje pokazuje da dokazi o dva udaljena meseca koji kruže oko sveta van Sunčevog sistema bolje odgovaraju drugim objašnjenjima. Pošto su to bila jedina dva kandidata na stolu, moraćemo da se vratimo na tablu za crtanje u lovu na egzomese.

Ali nije sve izgubljeno. Tehnike koje se koriste da se isključi prisustvo satelita koji kruže oko egzoplaneta Kepler-1625b i Kepler-1708b takođe se mogu koristiti za pronalaženje takvih meseci u budućim posmatranjima.

„Želeli bismo da potvrdimo otkriće egzomeseca oko Keplera-1625b i Keplera-1708b“, kaže astrofizičar Rene Heler sa Instituta Maks Plank za istraživanje solarnog sistema. „Ali, nažalost, naše analize pokazuju drugačije.

Svemir bi trebalo da bude potpuno prepun meseci. Samo u Sunčevom sistemu, do sada smo izbrojali skoro 300, sa sve više pojavljivanja; to je najmanje 37 puta više od broja planeta. Do danas je potvrđeno preko 5.550 egzoplaneta. Računajući, to bi trebalo da znači metrički hekton egzomeseca.

Ali, dobro, pronaći ih je sasvim druga stvar. Pronalaženje egzoplaneta je već prilično teško; oni su veoma mali, veoma tamni i veoma udaljeni. Egzomeseci bi bili još manji i tamniji – i često toliko blizu egzoplaneti domaćina da je odvajanje signala izuzetno teško.

Obično nalazimo egzoplanete na osnovu njihovih tranzita. Ovo je kada daleki svet koji kruži oko udaljene zvezde prođe između nas i njene zvezde, uzrokujući da se svetlost zvezde priguši veoma, veoma sitno. Ako se nekoliko od ovih tranzita dešava u redovnim intervalima, zašto onda verovatno imate egzoplanetu.

U radu iz 2018. godine, tim astronoma je otkrio da su napravili probnu detekciju signala nalik na egzomesec koji prati tranzite egzoplanete Kepler-1625b.

Godinu dana kasnije, dve odvojene nezavisne analize nisu uspele da ponove ta zapažanja, što sugeriše da, kakav god da je signal bio u radu iz 2018, verovatno nije bio egzomesec.

Rad o drugom kandidatu za egzomesec objavljen je početkom 2022. godine, koji kruži oko egzoplanete Kepler-1708b. Sada se takođe čini da je mrtav u vodi.

Heller i njegov kolega, astrofizičar Michael Hippke iz opservatorije Sonneberg, dizajnirali su algoritam za otkrivanje i karakterizaciju tranzita egzoplaneta sa egzomesecima, nazvan Pandora.

Istraživači su obučili Pandoru tako što su izračunavali tranzite za sve moguće veličine, udaljenosti i orbitalne konfiguracije egzoplaneta i njihovih egzomeseca i unosili te informacije u algoritam.

Zatim su koristili Pandoru da bliže pogledaju podatke o Kepleru-1708b. I otkrili su da se zapažanja koja se koriste da se zaključi prisustvo egzomeseca mogu isto tako lako objasniti samo egzoplanetom koja kruži.

„Verovatnoća da će mesec kružiti oko Keplera-1708b je očigledno niža nego što je ranije prijavljeno“, kaže Hippke. „Podaci ne sugerišu postojanje egzomeseca oko Keplera-1708b.

Takođe su pogledali Kepler-1625b i otkrili da se zapažanja mogu objasniti razlikom između talasnih dužina u kojima dva različita teleskopa koja su posmatrala zvezdu – Kepler i Habl – mogu da objasne efekat koji se pripisuje egzomesecu.

To znači da je otkrivanje bilo lažno pozitivno, što istraživači kažu da nije iznenađujuće. Dakle, to je dva za dva, što znači da još uvek nismo pronašli egzomesec u Mlečnom putu. Ali Pandora sugeriše da postoji nada.

Tim je koristio svoj algoritam da predvidi kakvu vrstu egzomeseca možemo očekivati da pronađemo koristeći našu trenutnu tehnologiju; morao bi da bude veliki, u najmanju ruku skoro veličine Zemlje, sa relativno širokim orbitalnim odvajanjem od svog domaćina, skoro kao planetarni binarni sistem.

Ovo takođe nije iznenađujuće. U svemiru ćemo verovatno prvo pronaći vanjske vrednosti, na većem kraju spektra, jer su svetlije i stoga ih je lakše pronaći. Manje stvari će doći kasnije kako se naša tehnologija i tehnike budu poboljšale.

A s obzirom na to da su male stvari mnogo brojnije u svemiru od velikih, možda postoji čitava gomila egzomeseca koji samo čekaju da ih pronađemo.

Ali, pre svega. Samo jedan bi bio neverovatan. Jedan čudan, neobičan, džinovski egzomesec, pun čudnih i divljih tajni koje treba otkriti.

„Prvi egzomesi koji će biti otkriveni u budućim posmatranjima,“ kaže Heler, „sigurno će biti veoma neobični i stoga uzbudljivi za istraživanje.“