Pronalaženje leka za malariju može biti čak i izazovnije nego što se mislilo

Pronalaženje leka za malariju može biti čak i izazovnije nego što se mislilo

Istraživači koji su decenijama proučavali malariju, nadajući se da će pronaći lek, dugo su mislili da su identifikovali vrstu krvi koja se čini da se brani od bolesti.

Ali nova studija objavljena u Cell Host & Microbe zaključuje da su se čak i neki ljudi sa zaštitnom krvnom grupom zarazili. Pitanje je sada, kako?

„To bi moglo značiti da specifična mutacija gena povezana sa ovom krvnom grupom ne zaustavlja u potpunosti malariju, ili je malarija možda pronašla drugi način da uđe u krvne ćelije“, rekao je Peter Zimmerman, profesor patologije na Univerzitetu Case Vestern Reserve. Medicinski fakultet i viši autor studije. „To je velika stvar jer bi moglo da promeni način na koji pokušavamo da se rešimo ove vrste parazita malarije.“

„Ovaj parazit malarije, nazvan Plasmodium vivak — ili P. vivak — bio je uobičajen u severoistočnom Ohaju“, rekao je Kristofer King, koistraživač studije i profesor patologije. „I prenet je u Sjedinjenim Državama — Floridi i Teksasu — ovog leta prvi put u 20 godina.

„Znali smo,“ rekao je King, „da su Sjedinjene Države u opasnosti od ponovnog unošenja malarije sa klimatskim promenama i povećanjem imigracije i putovanja iz područja koja su endemična za malariju“.

Saradnici u studiji uključuju istraživače iz Francuske (Celia Dechavanne i Benoit Gamain, sa Nacionalnog instituta za transfuziju krvi, INSERM/Pariz Diderot univerzitet); i Madagaskar (Arsen Ratsimbasoa, sa Univerziteta u Fianarantsoa).

„Istraživači malarije pokušavaju da otklone razumevanje otpornosti i osetljivosti afričkih ljudi na infekciju P. vivak više od 100 godina“, rekao je Zimerman. „Više od 2,5 milijardi ljudi može da živi u Africi i jugoistočnoj Aziji gde je parazit pronađen. Stotine hiljada ljudi godišnje umire od malarije. Uopšteno govoreći, malarija je jedna od tri velike zarazne bolesti globalnog zdravlja — malarija, tuberkuloza i HIV/AIDS“.

Tim proučava specifičnu krvnu grupu (Fi-negativnu) u krvi većine ljudi u Africi i afričkog porekla, nazvanu „tiha Dafi krvna grupa“. Dafi negativni ljudi imaju mutaciju u DNK kodu (GATA-1) što dovodi do toga da se protein ne eksprimira na površini crvenih krvnih zrnaca.

Istraživači su radili eksperimente koristeći krvne ćelije uzgajane u laboratoriji i ćelije iz koštane srži da bi proučavali Duffi-jevu krvnu grupu.

„Iznenađujuće, otkrili smo da čak i kada ljudima nedostaje GATA-1 DNK kod, Dafijev protein se ponekad pojavljuje na njihovim crvenim krvnim zrncima“, rekao je Zimerman. „Naši nalazi sugerišu da su koštana srž i druga mesta gde se krvna zrnca prvi put prave važni za parazit malarije da pronađe crvene ćelije sa Dafi proteinom, da raste i izazove bolest.

U drugim eksperimentima u laboratoriji, oni su ispitivali krv ljudi sa Duffi tihom krvnom grupom. Primetili su da se infekcija malarije P. vivak često otkriva pomoću specijalnog testa, a ne uobičajenog mikroskopskog testa.

To znači da ljudi sa Duffi-nijem krvnom grupom i dalje mogu imati infekciju, ali to nije uvek lako uočiti u redovnim testovima krvi. Drugim rečima, otkrili su da P. vivak može da napadne crvena krvna zrnca ljudi sa osobinom Duffi-silent. Takođe, ako imaju infekciju u koštanoj srži, oni proizvode prenosivi oblik parazita. Komarci ga mogu dobiti i izazvati infekcije kod drugih ljudi.

„Ovo otkriće postavlja pitanja o tome kako paraziti malarije izazivaju infekciju i bolest, posebno zato što neki ljudi sa infekcijom ne pokazuju mnogo znakova u krvi“, rekao je Zimerman. „Moramo pažljivije da pogledamo krv da bismo bolje razumeli koliko je ova vrsta malarije rasprostranjena i ozbiljna kod ljudi sa osobinom Duffi-tilent.“