Britanija najavljuje strože vizne mere za smanjenje neto migracije

Britanija najavljuje strože vizne mere za smanjenje neto migracije

Britanija je u ponedeljak objavila planove da smanji broj migranata koji pristižu legalnim putevima, podižući za trećinu minimalnu platu koju moraju da zarade na kvalifikovanom poslu, usred pritiska na premijera Rišija Sunaka da se pozabavi rekordnom mrežom brojke o migracijama, piše Rojters.

Visok nivo legalnih migracija dominirao je političkim pejzažom Britanije više od jedne decenije i bio je ključni faktor u glasanju za izlazak iz Evropske unije 2016. Sunak je obećao da će steći veću kontrolu nakon što su poslanici njegove Konzervativne partije kritikovali njegov rekord uoči izbora koji se očekuju sledeće godine, a opoziciona Laburistička partija P1 je daleko ispred u istraživanjima javnog mnjenja.

Ali i preduzeća i sindikati su napali mere kao kontraproduktivne i izazovne za privatni sektor i državnu zdravstvenu službu, obe praćene nedostatkom radne snage.

Brojke prošlog meseca pokazuju da je godišnja neto migracija u Ujedinjeno Kraljevstvo dostigla rekord od 745.000 u 2022. i od tada je ostala na visokom nivou, pri čemu mnogi migranti sada dolaze iz Indije, Nigerije i Kine umesto iz EU.

Ministar unutrašnjih poslova (ministar unutrašnjih poslova) Džejms Kleverli rekao je da bi nove mere mogle da smanje taj broj za 300.000.

„Imigracija je previsoka. Danas preduzimamo radikalne mere da je smanjimo“, rekao je Sunak, koji takođe pokušava da deportuje migrante koji ilegalno stignu u Ruandu.

Pametno je rekao da će vlada podići prag minimalne plate za strane kvalifikovane radnike na 38.700 funti (48.900 dolara), sa trenutnog nivoa od 26.200 funti, iako bi zdravstveni i socijalni radnici bili izuzeti.

Ostale mere uključivale su zaustavljanje stranih zdravstvenih radnika da dovode članove porodice na svoje vize, povećanje doplate koju migranti moraju da plaćaju za korišćenje zdravstvenih usluga za 66 odsto i povećanje minimalnog prihoda za porodične vize.

Mere bi mogle da izazovu nove sporove sa vlasnicima preduzeća koji su se borili da zaposle radnike poslednjih godina s obzirom na uporno zategnuto tržište rada u Britaniji i kraj slobodnog kretanja iz EU od izlaska Britanije iz bloka 2020.

U oktobru je vladin nezavisni savetnik za migracije preporučio ukidanje takozvane liste deficitarnih zanimanja, jednog od glavnih puteva za preduzeća da zaposle radnike migrante u sektorima u kojima postoji ozbiljan nedostatak osoblja.

Pametno je rekao da će vlada ukinuti sadašnji sistem koji poslodavcima omogućava da migrantima plaćaju samo 80 odsto tekuće stope za obavljanje poslova tamo gde postoji nedostatak radnika, i da će lista zanimanja sa nedostatkom biti revidirana.

„Zaustavićemo imigraciju koja potkopava plate britanskih radnika“, rekao je Kleverli poslanicima. „Napravićemo novu imigracionu platnu listu sa smanjenim brojem zanimanja.

Međutim, neke studije su pokazale da strani radnici imaju mali ili nikakav uticaj na ukupne plate ili nivo zaposlenosti, a akutni nedostatak kandidata u Britaniji za popunjavanje upražnjenih radnih mesta ostaje problem za mnoge šefove kompanija.

„Ove promene će dodatno smanjiti zbir talenata iz kojih će cela privreda regrutovati i samo će pogoršati nedostatke sa kojima se suočavaju ugostiteljska preduzeća“, rekla je Kejt Nikols, izvršna direktorka trgovinskog tela UKHospitaliti.

„Hitno moramo da vidimo imigracioni sistem koji je pogodan za svrhu i koji odražava i potrebe poslovanja i tržišta rada. Sistem u ovom trenutku ne radi ništa od toga.“

Banka Engleske saopštila je prošlog meseca da je preduzećima malo lakše da zapošljavaju, ali u nekim sektorima i dalje postoji trajni nedostatak veština.

Sindikati su takođe izrazili zabrinutost zbog Kleverlijevog plana. Christina McAnea, generalni sekretar UNISON-a, glavnog sindikata u zdravstvenom sektoru, rekla je da to predstavlja „potpunu katastrofu“ za zdravstvenu službu.

„Migranti će se sada uputiti u zemlje sa dobrodošlicom, umesto da budu primorani da žive bez svojih porodica“, rekla je ona.