HIV: Ometanje proteina u nadi za bolji kvalitet života

HIV: Ometanje proteina u nadi za bolji kvalitet života

Povodom obeležavanja Svetskog dana borbe protiv side, dr Madlen Duran i Andres Finci rade na smanjenju hronične upale i rizika od komorbiditeta kod osoba koje žive sa HIV-om.

U Kanadi više od 43.000 ljudi živi sa virusom koji je dobro kontrolisan antiretrovirusnom terapijom. Međutim, starenje u dobrom zdravlju i uživanje u dobrom kvalitetu života i dalje je izazov za mnoge od njih.

Trajna aktivacija imunog sistema tela kod ljudi koji žive sa HIV-om dovodi do hronične upale koja kod nekih ljudi može izazvati povezane komplikacije kao što su kardiovaskularne bolesti, osteoporoza ili neurokognitivni pad.

Ovi zdravstveni problemi, kategorisani pod terminom komorbiditeti sa ranim početkom, povezani su sa viralnim rezervoarima u kojima HIV perzistira.

„Ovi komorbiditeti nastaju otprilike 15 godina ranije kod ljudi koji žive sa HIV-om, a ovaj jaz se nije smanjio tokom poslednje decenije. Danas ne postoji specifičan tretman za HIV koji bi usporio ovo prerano starenje“, kaže dr Madlen Durand, docent na Univerzitetu u Montrealu i istraživač u istraživačkom centru CHUM (CRCHUM).

Svetski poznati specijalista, radila je sa dr Sesil Trembli u prvoj kanadskoj kohortnoj studiji o HIV-u i starenju (CHACS), koja je uključivala 850 ljudi koji žive sa HIV-om i 250 kontrolnih subjekata.

Ovaj važan izvor podataka i uzoraka pomaže nekoliko istraživačkih timova širom Kanade da shvate kako ovi pojedinci različito stare.

Jedan od njenih kolega, Andres Finci, istraživač u CRCHUM-u, pozvao ju je.

„Andres je čovek koji se igra sa komadićima proteina“, šali se Madlen Duran. „Ona nije u pravu“, odgovara on zabavljeno.

Njihova saradnja je uglavnom posledica slučajnosti: slučajnog susreta na naučnoj konferenciji u CHUM-u 2021. Tokom ručka koji je usledio, osmislili su neke istraživačke hipoteze. Jedna od njih je bila plodna.

U studiji koju je objavio The Journal of Infectious Diseases, čiji primarni autor, Mehdi Benlarbi, doktorira u laboratoriji Andresa Finzija, naučnici pokazuju da postoji veza između upale kod ljudi koji žive sa HIV-om i nivoa proteina gp120 u krvi. . Ovaj molekul čini deo ulaznog „ključa“ koji virus koristi da inficira ljudske ćelije.

„Čak i kada se virusno opterećenje ne može detektovati, uspeli smo da otkrijemo ovaj molekul u krvi jedne od tri zaražene osobe. Pokazujemo da deluje kao toksin i da je povezan sa hroničnom upalom koja dovodi do komorbiditeta“, objašnjava Andres Finci , profesor na Univerzitetu u Montrealu i nosilac katedre kanadske istraživačke katedre za retrovirusni ulazak.

Da bi postigao ove rezultate, istraživački tim je izmerio nivo gp120 u plazmi 386 ljudi iz CHACS kohorte koju je predvodio dr Durand. Ove osobe su starije od 40 godina, žive sa HIV-om u proseku 16 godina, primaju antiretrovirusnu terapiju i imaju virusno opterećenje koje se ne može detektovati.

„Uspeli smo da se suprotstavimo štetnim efektima gp120 in vitro korišćenjem Fostemsavira, leka koji koriste samo ljudi koji su otporni na tradicionalne anti-HIV tretmane i čije se virusno opterećenje može detektovati“, kaže Andres Finci.

Ohrabreni rezultatima ove studije, dr Madlen Duran i Andres Finci postavljaju randomizovano, dvostruko slepo kliničko ispitivanje kako bi utvrdili da li bi ciljanje na gp120 smanjilo upalu, čime bi se smanjio rizik od ranih komorbiditeta.

U ovoj fazi, Durand i Finzi su mogli da se oslone na finansijsku podršku Kanadskih instituta za zdravstvena istraživanja, Kanadske mreže za ispitivanje HIV-a CIHR-a i Fonds de recherche du Kuebec—Sante kako bi im omogućili da postave svoje kliničko ispitivanje.

„U našem multicentričnom ispitivanju koje će trajati dve godine, mi ćemo konkretno ispitati da li dodavanje Fostemsavira postojećim antiretrovirusnim terapijskim tretmanima dovodi do smanjenja kardiovaskularnih bolesti. To će biti određeno promenom zapremine ateroskleroze u koronarnim arterijama između kraj i početak studije, mereno CT skenerom srca“, objašnjava dr Durand.

Takođe će biti procenjena slabost pacijenata tokom vremena i kognitivne sposobnosti.

Kliničko ispitivanje bi trebalo da počne u septembru 2024. Približno 200 osoba će biti regrutovano na osnovu istih kriterijuma kao i oni u kohorti CHACS. Cilj je da 50% regruta budu žene.

Žene koje žive sa HIV-om predstavljaju 23% ljudi pogođenih u Kanadi i čine drugu najbrže rastuću grupu, posle starosedelaca. Međutim, žene su sistematski nedovoljno zastupljene u ispitivanjima HIV-a.

„Ako se naše ispitivanje pokaže kao konačan, došlo bi do promene paradigme u trenutnom lečenju. Naš personalizovani pristup medicini, koji uključuje optimizaciju antiretrovirusne terapije kod mnogih ljudi kod kojih je gp120 detektovan, mogao bi da ublaži teret njihovih komorbiditeta i poboljša njihov kvalitet života“, izveštava dr Durand.

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, više od 39 miliona ljudi je živelo sa HIV-om na kraju 2022.