Toplota, bolesti, zagađenje vazduha: Kako klimatske promene utiču na zdravlje

Toplota, bolesti, zagađenje vazduha: Kako klimatske promene utiču na zdravlje

Sve veći pozivi svetu da se uhvati u koštac sa mnogim načinima na koje globalno zagrevanje utiče na zdravlje ljudi podstakli su prvi dan posvećen ovom pitanju na ključnim pregovorima UN o klimi koji počinju sledeće nedelje.

Ekstremne vrućine, zagađenje vazduha i sve veće širenje smrtonosnih zaraznih bolesti samo su neki od razloga zašto je Svetska zdravstvena organizacija nazvala klimatske promene najvećom pretnjom po zdravlje sa kojom se čovečanstvo suočava.

Globalno zagrevanje mora biti ograničeno na cilj Pariskog sporazuma od 1,5 stepena Celzijusa „kako bi se sprečili katastrofalni zdravstveni uticaji i sprečili milioni smrtnih slučajeva povezanih sa klimatskim promenama“, navodi SZO.

Međutim, prema trenutnim nacionalnim planovima za smanjenje ugljenika, svet je na putu da se zagreje na 2,9°C ovog veka, saopštile su UN ove nedelje.

Iako niko neće biti potpuno bezbedan od efekata klimatskih promena, stručnjaci očekuju da će najugroženiji biti deca, žene, stariji, migranti i ljudi u manje razvijenim zemljama koje emituju najmanje stakleničkih gasova koji zagrevaju planetu.

3. decembra, pregovori COP28 u Dubaiju biće domaćini prvog „zdravstvenog dana“ ikada održanog na pregovorima o klimi.

Očekuje se da će ova godina biti najtoplija u istoriji. A kako se svet nastavlja zagrevati, očekuju se još češći i intenzivniji toplotni talasi.

Veruje se da je vrućina izazvala više od 70.000 smrtnih slučajeva u Evropi tokom leta prošle godine, rekli su istraživači ove nedelje, revidirajući prethodni broj sa 62.000.

Širom sveta, ljudi su bili izloženi u proseku 86 dana temperaturama opasnim po život prošle godine, prema izveštaju The Lancet Countdovn ranije ove nedelje.

Broj ljudi starijih od 65 godina koji su umrli od vrućine porastao je za 85 odsto od 1991-2000 do 2013-2022, dodaje se.

A do 2050. godine, više od pet puta više ljudi će umreti od vrućine svake godine po scenariju zagrevanja od 2°C, predviđa The Lancet Countdovn.

Više suša će takođe dovesti do povećanja gladi. Prema scenariju zagrevanja od 2°C do kraja veka, 520 miliona ljudi više će doživeti umerenu ili tešku nesigurnost hrane do 2050. godine.

U međuvremenu, drugi ekstremni vremenski događaji kao što su oluje, poplave i požari nastaviće da ugrožavaju zdravlje ljudi širom sveta.

Skoro 99 odsto svetske populacije udiše vazduh koji premašuje smernice SZO za zagađenje vazduha.

Zagađenje vazduha na otvorenom izazvano emisijom fosilnih goriva ubija više od četiri miliona ljudi svake godine, prema SZO.

Povećava rizik od respiratornih bolesti, moždanog udara, srčanih bolesti, raka pluća, dijabetesa i drugih zdravstvenih problema, što predstavlja pretnju koja se poredi sa duvanom.

Oštećenje je delimično uzrokovano mikročesticama PM2,5, koje su uglavnom iz fosilnih goriva. Ljudi udišu ove sitne čestice u svoja pluća, gde mogu da uđu u krvotok.

Dok skokovi zagađenja vazduha, kao što su ekstremi viđeni u indijskoj prestonici Nju Delhiju ranije ovog meseca, izazivaju respiratorne probleme i alergije, veruje se da je dugotrajna izloženost još štetnija.

Međutim, nisu sve loše vesti.

Izveštaj Lancet Countdovn otkrio je da je smrtnost od zagađenja vazduha usled fosilnih goriva pala za 16 odsto od 2005. godine, uglavnom zbog napora da se smanji uticaj sagorevanja uglja.

Klima koja se menja znači da će komarci, ptice i sisari lutati izvan svojih prethodnih staništa, povećavajući pretnju da bi sa sobom mogli da prenesu zarazne bolesti.

Bolesti koje prenose komarci i koje predstavljaju veći rizik od širenja zbog klimatskih promena su denga, čikungunja, zika, virus Zapadnog Nila i malarija.

Potencijal prenošenja samo denga groznice povećaće se za 36 procenata sa zagrevanjem od 2°C, upozorava izveštaj The Lancet Countdovn.

Oluje i poplave stvaraju stajaću vodu koja je leglo komaraca, a takođe povećavaju rizik od bolesti koje se prenose vodom kao što su kolera, tifus i dijareja.

Naučnici se takođe plaše da bi sisari koji zalutaju u nova područja mogli da dele bolesti jedni sa drugima, potencijalno stvarajući nove viruse koji bi potom mogli da pređu na ljude.

Zabrinutost za sadašnjost i budućnost naše planete koja se zagreva takođe je izazvala rastuću anksioznost, depresiju, pa čak i posttraumatski stres – posebno kod ljudi koji se već bore sa ovim poremećajima, upozoravaju psiholozi.

U prvih 10 meseci ove godine, ljudi su tražili na mreži termin „klimatska anksioznost“ 27 puta više nego u istom periodu 2017. godine, prema podacima Google trendova koje je ove nedelje citirao Bi-Bi-Si.