Manje od 75% stanovnika Kvinslenda ima pristup fluorisanoj vodi

Manje od 75% stanovnika Kvinslenda ima pristup fluorisanoj vodi

Zdravstveni radnici su nedavno pozvali vladu Kvinslenda da uvede fluor u vodu za piće širom države, gde pokrivenost fluoracijom vode zaostaje za drugim australijskim državama i teritorijama.

Ali koje su prednosti dodavanja fluorida u naše zalihe vode za piće? I zašto više od jedne četvrtine stanovnika Kvinslenda nema pristup fluorisanoj vodi za piće, dok većina drugih Australijanaca ima?

Fluorid je prirodni mineral najpoznatiji po svojoj ulozi u jačanju naših zuba. Kada naši zubi dođu u redovan kontakt sa fluorom, to ih čini otpornijim na karijes ili karijes.

Fluorizacija vode je program javnog zdravlja koji radi na smanjenju karijesa na nivou stanovništva. To uključuje dodavanje veoma male količine fluorida u javne vodovodne sisteme koji snabdevaju vodu iz slavine. U Australiji, preporučeni nivoi fluorida u javnim vodovodima kreću se od 0,6 do 1,1 mg po litru.

Ideja o fluorisanju vode bila je pionirska u Sjedinjenim Državama. Godine 1945, Grand Rapids, Mičigen, postao je prvi grad na svetu koji je fluorisao svoje vodosnabdevanje. Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti naveli su fluorizaciju vode kao jedno od 10 velikih dostignuća javnog zdravlja 20. veka.

Fluorid se dodaje u zalihe vode u Australiji sedam decenija, počevši od Bikonsfilda, Tasmanija, 1953. Danas, preko 90% Australijanaca ima pristup fluorisanoj vodi.

Većina australijskih država i teritorija ima zakone koji zahtevaju fluorizaciju javnih vodosnabdevanja, sa izuzetkom Kvinslenda, koji je prepustio odluku pojedinačnim lokalnim vlastima.

Naučni konsenzus je da je fluorizacija vode siguran i efikasan način za poboljšanje oralnog zdravlja. Australijsko stomatološko udruženje, Svetska zdravstvena organizacija i Međunarodna asocijacija za stomatološka istraživanja su među organima koji podržavaju fluorizaciju vode kao meru javnog zdravlja.

Da bismo podržali i održali program kao što je fluorizacija vode u tako velikim razmerama, moramo rutinski prikupljati dokaze da funkcioniše.

Nacionalna studija oralnog zdravlja dece 2012–14, u koju sam bio uključen, prikupila je podatke o više od 24.000 dece širom Australije. Dokazi su pokazali da je fluorizacija vode efikasna u prevenciji karijesa. Druga analiza na kojoj sam radio za više od 5.000 dece u Kvinslendu, objavljena 2015. godine, pokazala je da je fluorizacija vode smanjila propadanje zuba za 40%.

Studije koje je pregledao Nacionalni savet za zdravstvena i medicinska istraživanja (NHMRC) 2017. godine pokazale su da fluorizacija vode može da smanji učestalost zubnog karijesa za 26% do 44% kod dece i adolescenata i za 27% kod odraslih. Raniji dokazi su na sličan način pokazali da je fluorizacija povezana sa manjim brojem karijesa kod odraslih.

Takođe je utvrđeno da je fluorizacija vode veoma isplativa — ulaganje u ove programe može dovesti do značajnih ušteda kroz poboljšanje oralnog zdravlja stanovništva.

Društveni faktori kao što su poreklo i prihodi povezani su sa oralnim zdravljem. Na primer, ljudi koji su siromašniji, kulturološki i lingvistički različitog porekla ili iz zajednica prvih nacija često će imati lošije oralno zdravlje u poređenju sa celokupnom populacijom.

Moje istraživanje pokazuje da je izloženost fluorisanoj vodi povezana sa smanjenom nejednakošću u oralnom zdravlju dece u vezi sa prihodima domaćinstva i statusom starosedelaca. Očekivali bismo da vidimo ovo zbog pasivnog mehanizma isporuke fluorida. Odnosno, ljudi mogu imati koristi samo ako piju fluorisanu vodu iz slavine, bez obzira na njihove socioekonomske okolnosti.

Dentalna fluoroza (promene u boji zubne gleđi) je poznati neželjeni efekat fluorizacije vode. Ali fluoroza zuba takođe može biti rezultat unosa fluora iz drugih izvora, kao što su fluorisana pasta za zube i primena fluorida tokom procedura kod zubara kada su deca mala. Dentalna fluoroza u Australiji je uglavnom veoma blaga do blaga i nije povezana sa dugoročnim posledicama po oralno zdravlje.

Pregled NHMRC-a iz 2017. zaključio je da fluorizacija vode ne predstavlja druge rizike koji bi trebali biti razlog za zabrinutost.

Međutim, fluorizacija je istorijski bila donekle kontroverzna. Jedan od razloga zašto su se mnogi lokalni saveti u Kvinslendu odbili je glasno protivljenje malih grupa.

Argument koji je nedavno pokrenut protiv fluorizacije sugeriše da je unos fluorida u ranom životu povezan sa razvojem u detinjstvu, posebno nižim IK rezultatima kod dece. Mnogo dokaza za ove argumente potiče iz loše osmišljenih istraživanja ili iz oblasti sa veoma visokim nivoom prirodnog fluorida i drugih teških metala.

Ali razvoj deteta je važno pitanje, pa je razumljivo da je to izazvalo zabrinutost.

Nekoliko velikih recenzija je nedavno istražilo ovu potencijalnu vezu. Svi pregledi objavljeni 2020., 2021. i 2023. godine zaključili su da izloženost fluoridu u kontekstu fluorisanja vode nije povezana sa nižim kognitivnim sposobnostima kod dece.

Moje kolege i ja smo takođe vodili australijsku studiju da bismo istražili ovo pitanje. Prikupili smo podatke sa nacionalnog uzorka od više od 2.600 dece. Otkrili smo da izloženost fluorisanoj vodi u ranom detinjstvu nije bila povezana sa bilo kakvim uticajem na razvoj deteta.

Ovo nam ponovo pokazuje da je fluorizacija vode kakva se praktikuje u Australiji i na međunarodnom nivou bezbedna za decu.

Dok su najznačajnije praznine u Australiji u Kvinslendu, nekim drugim delovima zemlje takođe nedostaje fluorisana voda, uključujući mnoge ruralne gradove u Viktoriji.

Fluorizacija vode je kamen temeljac za prevenciju populacija od karijesa, što može dovesti do drugih oralnih i opštih zdravstvenih problema.

Važno je da programi fluorizacije vode podržavaju, održavaju i proširuju tamo gde je to moguće od strane svih nivoa vlasti i zdravstvenih organizacija.