Ako budući asteroid preti da uništi Zemlju, možemo li ga zaustaviti?

Ako budući asteroid preti da uništi Zemlju, možemo li ga zaustaviti?

Iako priprema za pretnju od udara asteroida može izgledati kao hipotetička vežba, zapravo nije.

Sunčev sistem se dosta smirio od ranijih vremena kada su udari bili češći. Ali samo je pitanje vremena kada će asteroid krenuti pravo ka Zemlji. Verovatnoća udara nije nula.

Podjednako težak kao i određivanje koga će doći po nas je zadatak da nateramo čovečanstvo da sarađuje i pripremi se za to.

Evo jedne nepobitne činjenice koju misli i molitve ne mogu odbaciti: čak i skromni asteroid prečnika 500 metara može zadati snažan udarac Zemlji i može isporučiti više od 10 gigatona energije.

Ako bi udario u kopno, ovaj udar bi iskopao krater prečnika 9 km i dubine 0,7 km. Mogao je da proizvede 4 km 3 izbacivanja. Izbacivanje bi se brzo zagrejalo i izbacilo bi se u atmosferu, samo da bi padalo i izazvalo vatrene oluje. Ako asteroid udari u okean, onda masivni cunamiji postaju moćna pretnja.

U svakom slučaju, tok ljudske civilizacije bi se zauvek promenio, što je učtiv način da se kaže da ćemo biti sjebani. Sve se svodi na veličinu udarca, a ima mnogo asteroida većih od 500 metara. (Da budemo pošteni, postoje i mnogi koji su mnogo manji.)

Ko god da je preživeo udar dovoljno velikog asteroida, verovatno bi bio gurnut u borbu za opstanak koja je bila konkurentna borbi sa kojom su se suočavali naši drevni preci.

Ništa od ovoga nije novost za ljude koji proučavaju asteroide, katalogiziraju one preteće i pokušavaju da razviju načine ne samo da predvide uticaj već i da eliminišu pretnju. Neki od tih istih ljudi — i naučnici i političari — održali su konferenciju o planetarnoj odbrani 2023. kako bi ispitali sva pitanja oko udara asteroida.

Sada je grupa istraživača uradila detaljnu analizu konferencije i detaljnije pogledala naš odgovor.

Njihovi rezultati su u radu u časopisu Acta Astronautica. Naslov je „Diplomatske, geopolitičke i ekonomske posledice predstojeće pretnje od asteroida.“ Glavni autor je Laura Jamšon Mek Gari, diplomata koja je takođe profesor na Univerzitetu u Belgranu i Univerzitetu del Salvador u Buenos Ajresu, Argentina.

U svojoj analizi, autori razmatraju stvari koje su izvan naučnog i tehnološkog odgovora. Oni takođe razmatraju pravni međunarodni okvir, praksu država u multilateralnim forumima i mišljenje naučnika.

Kao prvo, nema ništa panično u njihovom pristupu. „Udar asteroida na Zemlju je događaj sa veoma malom verovatnoćom. Ipak, ako bi se desio, posledice bi mogle biti razorne“, navodi se u izveštaju.

To svi znamo. Ali za razliku od drugih prirodnih katastrofa, možemo videti kako dolazi asteroid i možemo se pripremiti za to. To stavlja potencijalne uticaje u posebnu kategoriju od stvari kao što su zemljotresi ili vulkanske erupcije.

Premisa Konferencije je prilično jasna: asteroid prečnika 500 metara ide ka Zemlji. To je novootkriveni asteroid blizu Zemlje pronađen u januaru. Zbog orbite asteroida, bilo je teško otkriti. PDC ga je smatrao potencijalno opasnim asteroidom (PHA) i dao mu ime 2023 PDC.

Kako su nastavljena zapažanja, prisutni su saznali da su šanse da PDC 2023. pogodi Zemlju rasle. Na kraju su utvrdili da će asteroid udariti u Zemlju u oktobru 2036, dajući čovečanstvu 12,5 godina vremena.

Toliko vremena isporuke je kritično. Čovečanstvu daje vremena da prouči asteroid, odredi njegov sastav, pa čak i pošalje svemirski brod da ga prouči. Sve to zvuči dobro. Ali postoji mračna strana svo to vreme.

„S druge strane, postojao je i nedostatak povezan sa dugim vremenom isporuke“, pišu autori.

Kada budemo znali gde će udariti, u tom regionu će zavladati haos. Gde bi svi otišli? Ko bi ih primio? Banke bi propale, a ekonomski sistem bi se srušio. Industrija bi propala, a isto tako i poljoprivreda i proizvodnja hrane.

Ljudi bi pokušali da pobegnu, a zakon i red bi se mogli slomiti. Ukratko, bilo bi to vreme nepredvidivosti i haosa. Može biti rata, kultova, fašističkih diktatora i ko zna kakvih još manifestacija primitivne životinjske strane čovečanstva. Možda bi deo stanovništva bio okrivljen kao žrtveno janje i okupljen u logore.

Sve ove stvari su se desile više puta u istoriji čovečanstva bez pretnje sudnjeg dana od udara asteroida. Ovo nije naučna fantastika.

Ali svaki put kada haos i nered progone čovečanstvo, postoje oni koji pokušavaju da spreče da se dogodi ono najgore. To je svakako tačno kada je u pitanju udar asteroida.

2011. je bila važna godina u pripremi za udar asteroida. Komitet Ujedinjenih nacija za miroljubivo korišćenje svemira (COPUOS) osnovao je Akcioni tim za objekte u blizini Zemlje. Vlade širom sveta su se uključile u razvoj međunarodnog odgovora na predstojeći udar asteroida.

Tokom godina stvoreno je više komiteta i razvijeni su planovi za otkrivanje asteroida i, nadamo se, odbijanje jednog kada je to potrebno.

Ali sve je to uglavnom bio naučni i tehnički odgovor. Čitaoci Universe Todaia verovatno su upoznati sa pretnjom udara asteroida, naporima da se pronađu svi potencijalno opasni asteroidi i misijama poput NASA-inog DART-a.

Ali ova nova analiza se bavi društvenim aspektom neizbežnog udara izvan otkrivanja i odbijanja. Evo nekih pitanja koja studija ukazuje na koja treba unapred rešiti:

Ako je potrebna evakuacija, kako će ona biti organizovana? Da li će prioritet dobiti najugroženiji? Najproduktivniji?

Kako će reagovati društvene institucije? Da li će univerziteti, društveni mediji, religije i drugi reagovati katastrofalnim razmišljanjem ili podizanjem svesti?

Da li postoji odgovornost poželjeti dobrodošlicu drugim građanima u slučaju katastrofe (Internal Displacement vs. Cross-Border Displacement)?

Ko će platiti? Kako i kada?

Ako treba da koristimo atomsku bojevu glavu da uništimo udarni udar, kako će to biti organizovano? Hoće li biti nepoverenja?

Ovo nije potpuna lista, ali ukazuje na vrstu zbunjujuće složenosti u koju ćemo gledati ako se asteroid približi Zemlji.

Evo još nekih:

Kakvu će ulogu imati zemlje u razvoju u odnosu na ulogu koju će imati kosmičke nacije?

Hoće li geopolitički rivali težiti da steknu prednost?

Ako imamo 12,5 godina vremenskog roka, kako će se pripremiti demokratije zasnovane na četvorogodišnjim mandatima?

Autori smatraju da se primarno pitanje tiče upotrebe nuklearne eksplozivne naprave (NED.)

„Pošto su pet stalnih članica Saveta bezbednosti, od kojih svaka može da stavi veto na korišćenje NED-a u svemiru, nuklearne sile, bilo bi neophodno uključiti se u geopolitičke i ekonomske, možda čak i kulturne i verske diskusije“, pisati.

Ovo nije zabavna tema, ali kod nekih budi osećaj dužnosti. Na kraju krajeva, čovečanstvo će se verovatno uzdići ili pasti zajedno ovde na Zemlji. U izvesnom smislu, udar asteroida je krajnji test za našu vrstu. Klimatske promene su spora pretnja koju sami stvaramo.

Ali asteroidi su drugačiji. Udari asteroida su potpuno prirodni, kao i izumiranja.

Ako želimo da preživimo prvo i izbegnemo drugo, moraćemo da se pripremimo koliko god možemo. Pripreme su već počele, ali ovaj rad ukazuje na to kako da nastavimo sa našom pripravnošću na realan način.