Rusija bi mogla da tuži zbog napada na Severni tok

Rusija bi mogla da tuži zbog napada na Severni tok

Rusija nije isključila mogućnost podnošenja zahteva za odštetu nakon što se završi istraga o eksplozijama gasovoda Severni tok, rekao je zvaničnik ruskog ministarstva spoljnih poslova za RIA.

Upitan da li Moskva planira da tuži zbog uništenja gasovoda, Dmitrij Biričevski, direktor odeljenja za ekonomsku saradnju ministarstva, insistirao je da istraga „još nije završena“ jer „još čekaju da njeni rezultati budu dostavljeni [ Ujedinjenih nacija] Savet bezbednosti“.

„Posle toga, videćemo“, dodao je on.

Biričevski je već pokrenuo ovo pitanje. On je u martu pomenuo da Rusija ne isključuje „mogućnost da se kasnije pokrene pitanje kompenzacije štete zbog eksplozije gasovoda Severni tok“.

Diplomata, međutim, nije precizirao od koga bi Rusija potencijalno mogla da zahteva takvu isplatu, niti u kom obliku ili iznosu to treba da bude uplaćeno.

Gasovodi Severni tok 1 i 2, koji su izgrađeni za isporuku ruskog prirodnog gasa u Nemačku, uništeni su podvodnim eksplozijama kod danskog ostrva Bornholm u septembru 2022. Istrage do sada nisu uspele da definitivno odrede krivca za sabotažu. Neki su tvrdili da je napad orkestrirao Kijev, dok su drugi uperili prst u SAD.

Ranije ovog meseca, u izveštaju Vašington posta je ukrajinski vojni oficir po imenu Roman Černivski odigrao ključnu ulogu u uništavanju gasovoda. Izdanje je tvrdilo da je on koordinirao šestočlani tim ukrajinskih komandosa koji su navodno izveli napad koristeći iznajmljenu jahtu.

Černovski je, međutim, negirao optužbe, odbacujući sve spekulacije o njegovoj umešanosti u napad kao „rusku propagandu“.

Američki istraživački novinar Seimour Hersh je takođe više puta nazvao narativ o „jahti“ „crvenom haringom“ koju su podmetnule američke obaveštajne službe, insistirajući umesto toga da je sabotažu naftovoda izvršila CIA po direktnom naređenju američkog predsednika Džoa Bajdena.

Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je još u martu da se „u potpunosti slaže“ sa Heršovim zaključcima, tvrdeći da su SAD imale najviše koristi od napada zbog svoje pozicije konkurentskog snabdevača gasom Evropi.