Fiziološki i arheološki dokazi prepisuju pretpostavke o rodnoj podeli rada u praistorijskim vremenima

Fiziološki i arheološki dokazi prepisuju pretpostavke o rodnoj podeli rada u praistorijskim vremenima

Standardni narativ o evoluciji često podrazumeva rodno određene radne uloge u praistorijskim društvima, gde su muškarci lovili dok su žene bile sakupljači. Međutim, naučnici Kara Hoover i Sara Stinson iznose suprotnu perspektivu u vezi sa ovim mitom.

Hoover i Stinson ukazuju na brojne fiziološke, anatom­ske, etnografske i arheološke dokaze koji sugerišu da su žene u praistorijskim društvima, poput neandertalaca i ranih modernih ljudi, takođe bile uključene u lov i slične aktivnosti koje zahtevaju izdržljivost. Argumenti zagovornika tradicionalnog narativa, koji tvrde da žene nisu bile fizički sposobne za ove zadatke, osporeni su istraživanjem koje pokazuje da hormon estrogen, prisutan u većim količinama kod žena, može pružiti prednost izdržljivosti tokom fizički napornih aktivnosti.

Autori ističu da je ideja o jasnoj podeli radnih uloga među polovima nastala tek sa pojavom poljoprivrede pre oko 12.000 godina, a ne u periodu lovačko-sakupljačkog društva koje je trajalo milionima godina. Takođe, kritikuju pristrasne interpretacije etnografskih podataka i naglašavaju da su savremeni stereotipi o rodnim ulogama uticali na razumevanje prošlih društava.

Ovi argumenti ukazuju na potrebu za preispitivanjem predrasuda i stereotipa u proučavanju evolucije i praistorijskih društava, te naglašavaju važnost uzimanja u obzir raznolikih iskustava i doprinosa žena u rekonstrukciji naše evolucione prošlosti.