Nova studija dr Linzi Spirs (Komisija za očuvanje ribe i divljih životinja Floride) i profesora Tomasa Frejzera (Koledž za nauku o moru na Univerzitetu Južne Floride), objavljena u PeerJ, predstavlja ključne nalaze o sklonostima ishrane biljojeda riba i morskog ježa Diadema antillarum u Malom Kajmanu.
Studija pod nazivom „Poređenje preferencija za ishranu biljojeda i morskog ježa Diadema antillarum na Malom Kajmanu“ baca novo svetlo na dinamiku ovih biljojeda i njihov uticaj na otpornost karipskih koralnih grebena.
Karipski koralni grebeni suočavaju se sa značajnim izazovima, uključujući opadanje populacija biljojeda i Diadema antillarum, što dovodi do proliferacije makroalgi. Ove promene su bile štetne po zdravlje i koralni pokrivač ovih grebena. Ovo istraživanje ima za cilj da razume preferencije za ishranu ovih biljojeda i njihov kombinovani uticaj na zajednice makroalgi, što je bio relativno neistražen aspekt ekologije grebena.
Studija je koristila niz in-situ i ek-situ testova hranjenja kako bi se istražile preferencije hranjenja biljojeda riba i Diadema antillarum. U testovima je korišćeno deset makrofita, uključujući razne ukusne i hemijski i strukturno zaštićene vrste. Rezultati su bili upečatljivi, otkrivajući važne uvide u ponašanje ovih biljojeda.
Ključni nalazi iz istraživanja uključuju:
– Sve ispitane vrste su konzumirane od strane barem jednog od biljojeda, što ukazuje na širok spektar preferencija za makroalge.
– Biljojedi ribe pokazale su sklonost izbegavanju hemijski zaštićenih makroalgi, dok Diadema antillarum manje konzumira strukturalno zaštićene vrste.
– Rezultati ukazuju na komplementarnost i redundanciju u ishrani ovih različitih vrsta biljojeda, ističući važnost kako biljojednih riba, tako i Diadema antillarum u kontroli makroalgi i obnavljanju oštećenih koralnih grebena.
Ovi nalazi imaju značajne implikacije za očuvanje i restauraciju karipskih koralnih grebena. Studija naglašava važnost holističkog pristupa koji razmatra uloge biljojeda i Diadema antillarum u ekosistemima grebena. Kako se ove populacije oporavljaju, njihovi kombinovani efekti ispaše mogu igrati vitalnu ulogu u smanjenju pokrivača makroalgi i promovisanju oporavka koralnih grebena.
Ovo istraživanje ne samo da doprinosi našem razumevanju složene dinamike unutar ekosistema koralnih grebena, već takođe pruža dragocene uvide za napore za očuvanje mora. Ova studija predstavlja značajan korak ka obnovi ovih ekološki važnih i ugroženih ekosistema.
