U Brazilu još nije leto, ali opasan toplotni talas zapljuskuje zemlju

U Brazilu još nije leto, ali opasan toplotni talas zapljuskuje zemlju

U Brazilu je još uvek proleće, ali opasan toplotni talas zapljuskuje velike delove zemlje, terajući prodavce u Rio de Žaneiru da napuste ulice zbog zdravstvenih upozorenja i povećavaju potražnju za energijom usred izveštaja o nestancima struje, piše AP.

Većina brazilskih država suočava se sa „velikom opasnošću“ od vrućine, prema Nacionalnom institutu za meteorologiju. Institucija je izdala crveno upozorenje za centar-zapad, jugoistok i delove severa upozoravajući na „veliku verovatnoću velikih šteta i nesreća, sa rizicima po fizički integritet ili čak ljudski život“.

Indeks toplote – kombinacija temperature i vlažnosti – dostigao je 58,5 stepeni Celzijusa (137 Farenhajta) u utorak ujutro u Riju, što je najviši indeks ikada zabeležen tamo. Stvarne temperature su blago pale u sredu, ali se predviđa da će ponovo porasti na 40 stepeni Celzijusa (104 F) u četvrtak.

Karioke – kako su stanovnici Rija poznati – oduvek su videli sunce, toplotu i plažu kao deo svog identiteta, rekla je Nubija Beraj, koordinatorka laboratorije GeoClima Federalnog univerziteta u Rio de Žaneiru. Ali ovo je previše čak i za mnoge od njih, rekla je ona.

„Karioke se vraćaju sa posla autobusima bez klima uređaja. Ulični prodavci ne mogu da rade jer ponekad padnu u nesvest. Vrućina ubija“, rekao je Berai.

Ekstremna toplota može uticati na disanje, bubrege i srce, pri čemu su veoma mladi i stariji posebno ugroženi.

„Maksimalnih 39°C, a još nije ni leto“, saopštila je gradska skupština Rija u utorak na Ks, ranije Tviter. Kancelarija gradonačelnika preporučila je jesti voće i povrće i držati kišobran pri ruci za hlad.

U Sao Paulu su temperature dostigle 37,7 stepeni Celzijusa (99,9 F), malo manje od rekorda, prema meteorološkoj kompaniji MetSul. Država Mato Groso do Sul, u unutrašnjosti nacije, zabeležila je prošle nedelje 43 stepena Celzijusa (109,4 F) – rekord za stvarnu temperaturu tokom ovog toplotnog talasa, prema institutu za meteorologiju zemlje, poznatom po portugalskom akronimu Inmet.

Brazilci su se okrenuli ventilatorima, klima-uređajima i odvlaživačima kako bi se ohladili, a komunalna preduzeća su prijavila rekordnu potrošnju energije. Nestanak struje je zabeležen u Sao Paulu i Rio de Žaneiru.

Usred velike vrućine, šumski požari naširoko bukte u Pantanal biomu, najvećim svetskim tropskim močvarama koje obuhvataju delove država Mato Groso i Mato Groso do Sul. Požari su opustošili područje veličine Kipra, ili više od 947.000 hektara (oko 3.600 kvadratnih milja), prema Laboratoriji za ekološke satelitske aplikacije Federalnog univerziteta u Rio de Žaneiru.

Na temperature širom Južne Amerike utiče klimatski fenomen El Ninjo, periodični prirodni događaj koji zagreva površinske vode u regionu Ekvatorijalnog Pacifika. Ali ove godine temperatura okeana je porasla izuzetno brzo – za nekoliko meseci, rekla je Danielle Ferreira, klimatolog u Inmetu.

„Ovo ukazuje da se uticaji ubrzavaju“, rekao je Fereira.

U Brazilu je El Ninjo istorijski uzrokovao suše na severu i intenzivne padavine na jugu, rekao je Fereira. Ove godine, uticaji klimatskih događaja bili su posebno dramatični.

U amazonskoj prašumi, suša je bila toliko jaka da su zajednice koje zavise od isušenih vodenih tokova nasukane bez snabdevanja gorivom, hranom ili filtriranom vodom. A u brazilskoj južnoj državi Rio Grande do Sul, razorne poplave su ubile desetine ljudi.

Naučnici kažu da se ekstremne vremenske prilike češće dešavaju zbog klimatskih promena izazvanih ljudima.

Toplotni talasi postali su sedam puta češći u poslednjih sedam decenija, prema studiji koju je ove nedelje objavio Nacionalni institut za svemirska istraživanja, savezna agencija. Sadašnji je osmi koji je ove godine pogodio Brazil.

Po prvi put ikada, zemlja sada ima region koji ima karakteristike pustinje — u severoistočnoj državi Bahija, pokazala je studija federalne agencije ovog meseca.

Kako globalne temperature rastu, voda brže isparava. Dezertifikacija, kako je ova pojava poznata, napreduje i u drugim regionima, rekao je jedan od autora studije, hidrolog Havijer Tomasela.

„Nikada nismo videli ništa slično“, rekao je Tomasella.