Izvestan porast broja karcinoma otkriven nakon černobilske katastrofe 1986

Izvestan porast broja karcinoma otkriven nakon černobilske katastrofe 1986

Nuklearna nesreća u Černobilju 1986. dovela je do širenja radioaktivnosti širom Švedske i Evrope. U dugoročnoj studiji koja je sada objavljena u časopisu Epidemiologija životne sredine, istraživači su koristili nove, specifičnije metode proračuna da pokažu vezu između doze zračenja i određenih vrsta raka.

Trenutna studija je longitudinalno praćenje koje pokriva sve stanovnike — 2,2 miliona — koji su živeli u devet okruga 1986. (Norrbotten, Dalarna, Sodermanland, Jamtland, Vastmanland, Gavleborg, Vasterbotten, Upsala i Vasternorrland). U ovim okruzima se nalaze ljudi sa različitim dozama radijacije od černobilskih padavina, uzrokovanih gutanjem kontaminirane hrane i sa površine tla, a koje je nadgledao Nacionalni registar za rak do 31. decembra 2020.

Prethodna praćenja sprovedena u Švedskoj, poslednja 2010. godine, pokazala su izvesno sveukupno povećanje svih karcinoma povezanih sa zemljištem.

„Velika razlika u poređenju sa tim studijama je u tome što smo sada razvili i primenili program za izračunavanje doze kako bismo mogli da izračunamo doze zračenja u različitim organima tela iz zemlje i hrane“, objašnjava Martin Tondel, istraživač u oblasti zanimanja i životne sredine. Medicina na Odeljenju medicinskih nauka Univerziteta u Upsali i Univerzitetske bolnice u Upsali.

U studiji, istraživači su uporedili izračunate doze zračenja iz zemlje i različite hrane u različitim telesnim organima sa učestalošću različitih oblika raka. Takođe su se prilagodili potencijalno uticajnim faktorima kao što su incidencija raka u okruzima pre nesreće u Černobilju, život u urbanim/retko naseljenim područjima, nivo obrazovanja, starost i pol.

Rezultati pokazuju neznatno povećanu incidencu raka debelog creva, pankreasa i želuca kod muškaraca i izvesno povećanje limfoma kod žena. Međutim, povećani rizici su mali i ne mogu se prevesti na individualni rizik, kažu istraživači i ističu da je epidemiološke rezultate važno tumačiti s oprezom.

„Dokazane veze ne znače da možemo sa sigurnošću reći da je i zračenje uzrok. Ali studije nakon nuklearnih nesreća su veoma važne u smislu sticanja više znanja o zračenju i raku i za razvoj istraživačkih metoda. Na primer, identifikovali smo da lovački način života možda je igrao ulogu u našim rezultatima, što znači da ćemo moći da izvučemo još pouzdanije zaključke u budućim studijama.“