Ugrožene kornjače sa Galapagosa pate zbog ljudskog otpada

Ugrožene kornjače sa Galapagosa pate zbog ljudskog otpada

Ugrožene džinovske kornjače sa Galapagosa nastavljaju da gutaju plastiku i drugi ljudski otpad uprkos zabrani plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu u ekvadorskom arhipelagu, navodi se u studiji objavljenoj u sredu.

Kornjače vrste Chelonoidis porteri gutaju plastiku u i oko urbanih centara na ostrvu Santa Kruz, prema studiji Fondacije Čarls Darvin, koja je posvećena naporima za očuvanje na Galapagosu.

Istraživači su analizirali 5.500 uzoraka fekalne materije u oblastima gde kornjače dolaze u kontakt sa ljudskom aktivnošću i pronašli 597 komada krhotina ljudskog porekla – uglavnom plastike, ali i stakla, metala, papira, kartona i tkanine.

Poređenja radi, od 1.000 uzoraka prikupljenih iz zaštićenih područja u Nacionalnom parku Galapagos, naučnici su otkrili samo dva komada ljudskih ostataka.

„Džinovskim kornjačama može trebati i do 28 dana da probave ono što jedu“, rekla je Karina Ramon, glavni autor studije.

„Zbog toga smo zabrinuti zbog uticaja koji gutanje neorganskog otpada može imati“ na njihovo zdravlje, dodala je ona, navodeći rizike od opstrukcije creva, povreda i hormonalnih promena usled hemijskih komponenti.

Od 2015. na Galapagosu je zabranjena upotreba plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu, kao što su slamke i kese. Ali u praksi se zabrana slabo sprovodi.

Studija pokazuje da je zaštita nacionalnog parka „od suštinskog značaja za dobrobit endemskih vrsta“, rekao je koautor Santjago Ron.

Od 15 vrsta džinovskih kornjača koje su nekada živele na Galapagosu, tri su sada izumrle.

Arhipelag Galapagos, oko 1.000 kilometara (600 milja) od obale Ekvadora, ima floru i faunu koja se ne može naći nigde drugde u svetu.

Posmatranje njegovih čuda navelo je britanskog naučnika Čarlsa Darvina da razvije svoju revolucionarnu teoriju evolucije prirodnom selekcijom u 19. veku.