Majka priroda najbolje zna kada su u pitanju klimatska rešenja

Majka priroda najbolje zna kada su u pitanju klimatska rešenja

Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Global Environmental Change, istraživanje od više od milion postova na društvenim mrežama sugeriše da se ljudi osećaju pozitivnije u pogledu sposobnosti prirode da reši klimatske promene nego ljudske tehnologije.

Istraživači koji su analizirali 1,5 miliona postova na X (bivši Tviter) koristeći najnovije jezičke modele vođene veštačkom inteligencijom pronašli su izraze „gađenja“ i „straha“ u vezi sa terminom „geoinženjering“, koji se često povezuje sa radikalnom tehnologijom kao što je prskanje aerosola u atmosfera ili solarni svemir plovi.

Međutim, postovi o naporima zasnovanim na prirodi da se zaštite ekosistemi koji skladište ugljik kao što su prašume, šume morske trave pod morem i tresetišta nudili su pozitivnije izraze kao što je „radost“, prema istraživačima sa Univerziteta u Kembridžu, Merkator istraživačkog instituta, Međunarodnog instituta za primenjenu sistemsku analizu (IIASA) i Univerzitet u Bostonu.

„Društveni mediji pružaju priliku da se uđe u okean misli i osećanja koje ljudi dele u javnim razgovorima o novim tehnologijama“, rekao je koautor i docent Ramit Debnat, saradnik Kembridža na Univerzitetu Kembridž.

„Vlade i globalne organizacije treba da razmotre kako će se glasačka javnost angažovati na predloženim rešenjima klimatskih akcija.

Prema prognozama tela UN za procenu nauke u vezi sa klimatskim promenama, Međuvladinog panela za klimatske promene (IPCC), strategija postepenog smanjenja emisija gasova staklene bašte, poput ugljen-dioksida i metana, više neće biti dovoljna da ograniči globalno zagrevanje. do ispod 2 stepena Celzijusa, što je prekretnica za intenziviranje katastrofalnih vremenskih događaja kao što su ekstremne vrućine, oluje, suše i poplave.

IPCC je rekao da će, pored postepenog smanjenja globalnih emisija iz sagorevanja fosilnih goriva za struju i toplotu u industriji, kućama i za putovanja i proizvodnju hrane, čovečanstvo morati da aktivno „geoinženjering“ klimatskih rešenja kako bi sprečilo dalje zagrevanje uklanjanjem gasovi staklene bašte koji zadržavaju energiju sunca ili odbijaju prekomernu sunčevu svetlost.

Istraživači su analizirali postove korisnika mreže X od 2006. do 2021. na 20 klimatskih tehnologija u nastajanju, od obnavljanja ekosistema i sadnje drveća do invazivnijih pristupa poput veštačke modifikacije proizvodnje oblaka i upravljanja sunčevim zračenjem, kao i generičkih postova „geoinženjeringa“.

Javno mnjenje o ovim tehnologijama je teško proceniti tradicionalnim metodama anketiranja, tako da je pretraživanje postova na X-u jedan od načina da se uhvati neulepšana mišljenja, rekli su autori studije.

„Kada niste upoznati sa [ovim] pitanjima, na vas može snažno uticati način na koji se postavljaju pitanja“, kaže Fin Miler-Hansen, istraživač u Merkator istraživačkom institutu za globalnu zajednicu i klimatske promene (MCC), i glavni autor.

„Zato smo izabrali drugačiji pristup: zanimalo nas je kako se ljudi bave ovim temama, a da ih ne pitamo“, rekla je Miler-Hansen.

Među skoro 800.000 postova na X-u u kojima se uopšteno govori o „geoinženjeringu“, negativna osećanja (prisutna u 30% svih tvitova) nadjačala su pozitivna osećanja (6%).

Međutim, kada su istraživači iskopali u mišljenja o konkretnim rešenjima, našli su pozitivniji prijem za sve strategije uklanjanja gasova staklene bašte (24% pozitivno, 14% negativno) nego za tehnologije koje uključuju solarnu manipulaciju (9% pozitivno, 24% negativno).

Ovaj trend se povećava što se uklanjanje više doživljava kao „prirodno“, a najveće odobravanje našlo se za rešenja za sadnju drveća, poznata i kao „pošumljavanje“.

Autori zaključuju rad preporukom da se izbegne upotreba često pogrešno shvaćenog pojma „geoinženjering“, koji uključuje sve napore da se klimatske promene ublaže od tehnoloških do prirodnih rešenja.

„Iz naše studije otkrili smo gde je usmerena zabrinutost javnosti u vezi sa ‘geoinženjerskim’ rešenjima“, rekao je Debnat.

„Na naučnicima i kreatorima politike je da ili razjasne ove zabrinutosti i pokušaju da privuku ljude, ili da saslušaju javnost, koja u ovom trenutku više podržava rešenja zasnovana na prirodi.“