Protestni marševi od SAD do Berlina pozivaju na hitno zaustavljanje izraelskog bombardovanja Gaze

Protestni marševi od SAD do Berlina pozivaju na hitno zaustavljanje izraelskog bombardovanja Gaze

Od Vašingtona do Milana do Pariza, desetine hiljada propalestinskih demonstranata marširali su u subotu, pozivajući na zaustavljanje izraelskog bombardovanja Gaze.

Marševi su odražavali rastuću zabrinutost zbog sve većeg broja civilnih žrtava i stradanja zbog rata između Izraela i Hamasa. Demonstranti, posebno u zemljama sa velikom muslimanskom populacijom, uključujući SAD, Veliku Britaniju i Francusku, izrazili su razočaranje svojim vladama zbog podrške Izraelu dok se njegovo bombardovanje bolnica i stambenih područja u pojasu Gaze pojačava.

Palestinski broj poginulih u ratu između Izraela i Hamasa dostigao je 9.448, prema podacima Ministarstva zdravlja u Gazi koje vodi Hamas. U Izraelu je ubijeno više od 1.400 ljudi, većina njih u napadu Hamasa 7. oktobra koji je započeo rat.

U SAD, hiljade ljudi okupilo se u glavnom gradu zemlje u znak protesta zbog podrške Bajdenove administracije Izraelu i njene kontinuirane vojne kampanje u Gazi. „Od reke do mora, Palestina će biti slobodna“, uzvikivali su demonstranti koji su obukli crno-bele kefije dok je ogromna palestinska zastava bila razvijena od strane gomile koja je ispunila Pensilvanija aveniju – ulicu koja vodi do Bele kuće.

Izražavajući direktne kritike predsednika Džoa Bajdena, Renad Dajem iz Klivlenda je rekla da je putovala sa svojom porodicom kako bi njena deca znala da je „palestinski narod otporan – i želimo lidera koji neće biti marioneta izraelskoj vladi“.

Desetine malih belih kesa sa imenima dece ubijene izraelskim projektilima stajalo je niz ulicu, a demonstranti su držali znakove pozivajući na hitan prekid vatre.

Demonstranti su držali natpise i transparente sa porukama poput „Bajden nas izdaje“ i „U novembru se sećamo“, naglašavajući kako bi to pitanje moglo biti faktor u Bajdenovoj kandidaturi za reizbor.

Džinane Enasri, 27-godišnja stanovnica Njujorka, rekla je da je podrška Bajdenove administracije Izraelu uprkos hiljadama palestinskih smrtnih slučajeva naterala je da ponovo razmisli o glasanju na predsedničkim izborima 2024, gde će se Bajden verovatno suočiti sa prvim kandidatom GOP Donaldom Trampom. „Mislili smo da će nas predstavljati, ali to ne čini“, rekla je, „i naša generacija se ne plaši da postavi izabrane zvaničnike na njihova mesta.

Enasri je, kao i mnogi demonstranti, rekao da će verovatno preći na izbore 2024.

Bajden je bio u Rehobotu, Delaver, za vikend i nije komentarisao proteste. U kratkoj razmeni sa novinarima dok je u subotu napustio Rimokatoličku crkvu Svetog Edmonda, on je sugerisao da je došlo do nekog pomaka u naporima SAD da ubede Izrael da pristane na humanitarnu pauzu, odgovarajući sa „da“ kada su ga pitali da li je bilo napretka .

Stiv Štraus, 73-godišnji stanovnik Baltimora, rekao je da je jedan od mnogih Jevreja koji protestuju zbog tretmana Izraela prema Palestincima. „Pokušavaju da ubiju onoliko Palestinaca koliko mogu da se izvuku“, rekao je Štraus. „Ovde sam da ustanem i budem glas za ljude koji su potlačeni.

U Parizu je nekoliko hiljada demonstranata pozvalo na hitan prekid vatre u Gazi, a neki su uzvikivali „Izraele, ubica!“

Transparenti na kamionu sa zvučnim sistemom na maršu u Parizu ulicama vlažnim od kiše govore: „Zaustavite masakr u Gazi. Demonstranti, od kojih su mnogi nosili palestinske zastave, uzvikivali su „Palestina će živeti, Palestina će pobediti“.

Demonstranti su takođe gađali francuskog predsednika Emanuela Makrona, uzvikujući „Makron, saučesnik“.

Šef pariske policije odobrio je marš od Republike do Nation, dva velika trga u istočnom Parizu, ali je obećao da se neće tolerisati svako ponašanje za koje se smatra da je antisemitsko ili naklonjeno terorizmu.

Više zemalja u Evropi prijavilo je porast antisemitskih napada i incidenata od 7. oktobra.

U napadu u subotu, napadač je pokucao na vrata jedne Jevrejke u francuskom gradu Lionu i, kada je otvorila, rekao je „Zdravo“ pre nego što joj je dva puta ubo nožem u stomak, rekao je advokat te žene Stefan Drai, koji je govorio za emiter BFM. Rekao je da je policija takođe pronašla kukasti krst na vratima žene. Žena je na bolničkom lečenju i nije životno ugrožena, rekao je advokat.

Metropoliten policija je na mitingu u Londonu saopštila da su njeni službenici izvršili 11 hapšenja, uključujući jedno pod optužbom za terorizam zbog isticanja plakata koji bi mogao da podstakne mržnju. Policija je unapred upozorila da će takođe pratiti društvene mreže i koristiti prepoznavanje lica da uoči kriminalno ponašanje.

U petak su dve žene koje su prisustvovale propalestinskom maršu pre tri nedelje optužene po Zakonu o terorizmu Ujedinjenog Kraljevstva zbog prikazivanja slika paraglajdera na svojoj odeći. U svom iznenadnom napadu na Izrael 7. oktobra, Hamas je angažovao paraglajdere da neke borce prebaci preko granice između Gaze i južnog Izraela. Tužioci su rekli da su slike izazvale sumnju da su pristalice Hamasa, koji britanske vlasti smatraju terorističkom grupom.

U Berlinu je oko 1.000 policajaca raspoređeno da osiguraju red nakon što su prethodni propalestinski protesti postali nasilni. Nemačka novinska agencija dpa ​​javila je da je oko 6.000 demonstranata prošetalo centrom nemačke prestonice. Policija je zabranila bilo koju vrstu javnih ili pisanih izjava koje su antisemitske, antiizraelske ili veličaju nasilje ili teror. Nekoliko hiljada demonstranata prošetalo je i zapadnonemačkim gradom Dizeldorfom.

U glavnom gradu Rumunije, stotine ljudi okupilo se u centru Bukurešta, a mnogi su mahali palestinskim zastavama i uzvikivali „Spasite decu iz Gaze“.

Na mitingu nekoliko hiljada ljudi u Milanu, Mateo Salvini, zamenik premijera, izjasnio se protiv antisemitizma, nazvavši ga „rakom, virulentnom kugom, nečim odvratnim“.

U drugom delu Milana, propalestinski miting okupio je oko 4.000 ljudi, a bilo je i nekoliko hiljada marša u Rimu. Jara Abušab, 22-godišnja studentica medicine sa Univerziteta u Gazi, koja je u Italiji od 1. oktobra, bila je među učesnicima i opisala 7. oktobar kao prekretnicu za nju.

„Bombardovali su moj univerzitet, moju bolnicu. Izgubila sam mnogo voljenih i upravo sada sam poslednji put čula nešto od svoje porodice pre nedelju dana“, rekla je ona. „Situacija je neopisiva.”