Većina Amerikanaca ne prepoznaje suptilne znakove epileptičnih napada

Većina Amerikanaca ne prepoznaje suptilne znakove epileptičnih napada

Epileptični napadi su neurološki poremećaji koji mogu značajno uticati na živote osoba koje pate od njih, a iako mnogi od nas imaju u glavi stereotipnu sliku epileptičkog napada sa osobom koja pada na zemlju u konvulzijama i peni na ustima, istraživanje koje je sproveo Orlando Health pokazuje da većina Amerikanaca ne prepoznaje suptilne znakove ovih napada. Iako većina ljudi može da prepozna klasične simptome poput gubitka svesti i telesnih konvulzija, mnogi su nepoznati sa drugim, manje dramatičnim znakovima.

Dr. Dipali Nemade, epileptolog i neurolog sa Instituta za zdravstvenu neuronauku u Orlandu, ističe da su epileptični napadi izazvani različitim faktorima, uključujući tumore, infekcije, moždane udare, fluktuacije nivoa šećera u krvi, genetske karakteristike i druge. Zbog raznolikosti uzroka, manifestacija napada može varirati, a različite vrste napada mogu biti praćene različitim simptomima.

Istraživanje sprovedeno od strane Ipsosa pokazalo je da manje od polovine Amerikanaca veruje da su simptomi poput utrnulosti ili peckanja, brzog treptanja, plača ili vrištanja, ili smeha znaci epileptičkih napada. Ovo nedostatak prepoznavanja suptilnijih simptoma može dovesti do pogrešnih dijagnoza i neadekvatnih tretmana. Dr. Nemade ističe da je važno da ljudi obrate pažnju na neobična ili neprikladna ponašanja i da se konsultuju sa svojim lekarom ukoliko primete takve simptome kod sebe ili drugih.

Neki od suptilnijih znakova epileptičkih napada uključuju šmrcanje usana, prebiranje po odeći ili buljenje u prazno. Iako se ovi simptomi mogu činiti bezopasnim ili nevažnim, oni mogu biti posledica epileptičkih napada i treba ih shvatiti ozbiljno. Identifikacija ovih suptilnih simptoma često zahteva elektroencefalogram (EEG), koji može pomoći u dijagnozi.

Jedan od ispitanika, Mark Sail, opisuje svoje iskustvo sa epileptičkim napadima, koji su kod njega započinjali osećajem crvenila koji se kretao od stomaka do grla i podizanjem dlaka na rukama. U početku su njegovi simptomi bili pogrešno dijagnostifikovani kao refluks kiseline, jer su se razlikovali od stereotipne slike napada. Tek kada je izgubio pamćenje na celu nedelju, upućen je kod dr. Nemade, koji mu je postavio ispravnu dijagnozu epilepsije.

Svest o različitim oblicima epileptičkih napada je ključna, kako bi se omogućila pravovremena dijagnoza i odgovarajuće lečenje. Dr. Nemade dodaje da obrazovanje i podizanje svesti mogu pomoći ljudima da prepoznaju znakove epileptičkih napada kod sebe ili drugih, što može značajno poboljšati njihov kvalitet života.

U slučajevima kada lekovi protiv napada nisu dovoljno efikasni, postoje i napredniji tretmani koji se nude u centru za epilepsiju Instituta za zdravstvenu neuronauku Orlando. Ovi tretmani uključuju intrakranijalno praćenje i mapiranje mozga kako bi se pronašlo tačno mesto gde nastaju napadi i uklonilo odgovarajuće tkivo. U retkim slučajevima, kada se tkivo ne može ukloniti, postoje opcije neuromodulacije kao što su reaktivna neurostimulacija, duboka moždana stimulacija i stimulacija vagusnog nerva.

Osim što poboljšavaju kvalitet života osoba koje pate od epilepsije, efikasni tretmani takođe mogu sprečiti iznenadnu neočekivanu smrt u epilepsiji, poznatu kao SUDEP, koja godišnje odnese oko 3.000 života u Sjedinjenim Državama. Međutim, ovi tretmani mogu pomoći samo ako se pravovremeno prepoznaju simptomi epileptičkih napada i preduzmu odgovarajuće mere.

Ako sumnjate da neko doživljava napad, važno je da ga smestite na bezbedno mesto, bez oštrih ili teških predmeta u okolini, i obezbedite da može normalno da diše dok simptomi ne nestanu. U slučaju da napad traje duže od pet minuta, treba odmah pozvati hitnu pomoć. Osobe koje nikada nisu dobile dijagnozu epilepsije ili objašnjenje za svoje napade trebaju se konsultovati sa svojim lekarom ili neurologom kako bi dobili pravilnu dijagnozu i lečenje.

Ovo istraživanje je sprovedeno putem interneta u Sjedinjenim Državama od strane Ipsosa na KnowledgePanelu od 5. do 8. oktobra 2023. godine, a obuhvatilo je 1.024 odrasle osobe starije od 18 godina. Anketa se smatra nacionalno reprezentativnom sa marginom greške od plus ili minus 3,3 procentnih poena na nivou pouzdanosti od 95%. Svest i obrazovanje o različitim oblicima epileptičkih napada mogu značajno doprineti boljem razumevanju i tretmanu ove ozbiljne neurološke bolesti.