Zdravlje mozga kod osoba starijih od 50 godina brže se pogoršavalo tokom pandemije

Zdravlje mozga kod osoba starijih od 50 godina brže se pogoršavalo tokom pandemije

Zdravlje mozga kod ljudi starijih od 50 godina brže se pogoršavalo tokom pandemije, čak i ako nisu imali COVID-19, prema velikom novom istraživanju koje povezuje pandemiju sa kontinuiranim kognitivnim padom.

Istraživači su pogledali rezultate kompjuterizovanih testova funkcije mozga od više od 3.000 učesnika onlajn studije PROTECT, koji su imali između 50 i 90 godina i sa sedištem u Velikoj Britaniji. Studija na daljinu, koju su vodili timovi sa Univerziteta u Ekseteru i Instituta za psihijatriju, psihologiju i neuronauku (IoPPN) na King’s College London, testirala je kratkoročno pamćenje učesnika i sposobnost da završe složene zadatke.

Analizom rezultata iz ovog velikog skupa podataka, istraživači su otkrili da se kognitivni pad značajno ubrzao u prvoj godini pandemije, kada su otkrili 50% promenu stope pada u studijskoj grupi. Ova cifra je bila veća kod onih koji su već imali blagi pad kognitivnih sposobnosti pre pandemije, prema istraživanju objavljenom u The Lancet Healthi Longeviti.

Ovo se nastavilo u drugoj godini pandemije, što ukazuje na uticaj nakon početnog 12-mesečnog perioda zatvaranja. Istraživači veruju da je ovaj trajni uticaj posebno relevantan za tekuće javno zdravlje i zdravstvenu politiku.

Čini se da je kognitivni pad bio pogoršan brojnim faktorima tokom pandemije, uključujući povećanje usamljenosti i depresije, smanjenje vežbanja i veću konzumaciju alkohola. Prethodna istraživanja su otkrila da su fizička aktivnost, lečenje postojeće depresije, povratak u zajednicu i ponovno povezivanje sa ljudima važni načini za smanjenje rizika od demencije i održavanje zdravlja mozga.

Anne Corbett, profesorka istraživanja demencije i voditelja studije PROTECT na Univerzitetu u Ekseteru, rekla je: „Naši nalazi sugerišu da su blokade i druga ograničenja koja smo iskusili tokom pandemije imala stvarno dugotrajan uticaj na zdravlje mozga kod ljudi starijih od 50 godina, čak i nakon završetka karantina.Ovo postavlja važno pitanje da li su ljudi u potencijalno većem riziku od kognitivnog pada koji može dovesti do demencije.

„Sada je važnije nego ikad da budemo sigurni da podržavamo ljude sa ranim kognitivnim padom, posebno zato što postoje stvari koje mogu da urade da smanje rizik od kasnije demencije. Dakle, ako ste zabrinuti za svoje pamćenje, najbolja stvar da je da zakažete pregled kod svog lekara opšte prakse i dobijete procenu. Naši nalazi takođe naglašavaju potrebu da kreatori politike uzmu u obzir šire zdravstvene uticaje ograničenja kao što su blokade kada planiraju budući odgovor na pandemiju.“

Profesor Dar Arsland, profesor staračke psihijatrije na King’s IoPPN, dodao je: „Ova studija doprinosi saznanju o dugotrajnim zdravstvenim posledicama COVID-19, posebno za ranjive ljude kao što su stariji ljudi sa blagim problemima pamćenja. znaju veliki broj rizika za dalji pad i sada mogu dodati COVID-19 na ovu listu. Pozitivno je da postoje dokazi da promene načina života i poboljšano upravljanje zdravljem mogu pozitivno uticati na mentalno funkcionisanje. Sadašnja studija naglašava važnost pažljivo praćenje ljudi u opasnosti tokom velikih događaja kao što je pandemija.“