Izrael odbacuje pozive saveznika da se ‘pauzira’ napad na Gazu u prvom otvorenom neslaganju

Izrael odbacuje pozive saveznika da se ‘pauzira’ napad na Gazu u prvom otvorenom neslaganju

Izrael odbija pozive na predah u Gazi jer su se njegovi najbliži saveznici na Zapadu udružili oko ideje „humanitarnih pauza“ ili privremenih zaustavljanja bombardovanja, prenosi Rojters.

Rastuća međunarodna nevolja zbog uslova za 2,3 miliona ljudi zarobljenih u najtežim vazdušnim napadima koje je Izrael ikada izveo na sredozemnu enklavu navelo je ove nedelje velike sile da pozovu Izrael da dozvoli takve pauze da dobije pomoć i izraelske taoce koje drži islamistička militantna grupa Hamas out.

Ovo pitanje je otvorilo prvi javni razdor između Izraela i onih koji podržavaju, uključujući Sjedinjene Države, EU, Veliku Britaniju i druge članice G7, kao što je Japan, zbog kampanje nakon čvrstog usklađivanja i podrške u skoro tri nedelje otkako su militanti Hamasa provalili iz Gaze u južni Izrael na smrtonosnom divljanju.

„Izrael se protivi humanitarnoj pauzi ili prekidu vatre u ovom trenutku“, rekao je u petak Lior Haiat, portparol izraelskog ministarstva spoljnih poslova, dok je visoki izraelski zvaničnik rekao da su se pozivi na pauzu u borbama pojavili „u lošoj nameri“.

Hor poziva na pauzu usledio je nakon dana intenzivne diplomatije u sedištu UN-a u Njujorku i Briselu, i predstavljao je kompromis između onih, poput Španije, koja je htela da natera Izrael da zakaže primirje, i onih koji kažu da ima pravo Izraela na samoodbrana je bila na prvom mestu.

Izrael kaže da je Hamas ubio oko 1.400 ljudi, uključujući decu, i uzeo više od 200 talaca u svom divljanju 7. oktobra.

Ministarstvo zdravlja Gaze koje kontroliše Hamas saopštilo je da je 7.326 Palestinaca poginulo u uzvratnim vazdušnim napadima, uključujući oko 3.000 dece. Zalihe hrane, vode, goriva i lekova su oskudne u pojasu dugom 40 km (25 milja).

U toku su bilateralni i u UN napori da se Izrael podstakne da dozvoli neki oblik pauze, rekla je u petak novinarima japanska ministarka spoljnih poslova Joko Kamikava.

„Pozdravljam rastući globalni konsenzus za humanitarnu pauzu u sukobu. Ponavljam svoj poziv na humanitarni prekid vatre, bezuslovno oslobađanje svih talaca i isporuku zaliha za spasavanje života u potrebnom obimu“, generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš je rekao u saopštenju u petak.

U ovom trenutku, predah od neprijateljstava izgleda dalek jer je Izrael intenzivirao kopnene i vazdušne operacije u petak.

Razgovori koje vode SAD između Egipta, Izraela i Ujedinjenih nacija o poboljšanju pristupa pomoći preko graničnog prelaza Rafah trenutno su glavni fokus, rekao je jedan zvaničnik EU. Zvaničnik Bele kuće potvrdio je razgovore i rekao da oni takođe traže saglasnost Izraela da dozvoli gorivo od vitalnog značaja za bolnice.

Dogovor o ovim tačkama mogao bi da dovede do većeg fokusa na smanjenje nasilja u južnoj Gazi kako bi se omogućilo da pomoć uđe, rekao je zvaničnik EU.

Proteklih dana u Gazu je ušlo u proseku 12 kamiona dnevno, što je manje od 500 dnevno pre sukoba, rekao je Gutereš u petak.

Izrael kaže da svaki predah od borbi koristi Hamasu, koji je odlučan da uništi i za koji kaže da preusmerava pomoć kao što su voda, gorivo, hrana i lekovi svojim borcima.

„Prekid vatre znači da se Hamasu da vremena da se ponovo naoruža, kako bi nas ponovo masakrirali“, rekao je izraelski ambasador u UN Gilad Erdan Generalnoj skupštini u četvrtak, nazvavši to „pokušajem da Izraelu veže ruke“.

Neobavezujuća rezolucija na Generalnoj skupštini UN, koju su izradile arapske države, a o kojoj bi u petak trebalo da glasaju sve 193 zemlje članice, poziva se na „neposredno, trajno i održivo humanitarno primirje koje vodi ka prekidu neprijateljstava“.

Ranije u petak, zvaničnik Hamasa rekao je da grupa, koja je do sada oslobodila četiri zarobljenika, namerava da oslobodi civilne izraelske taoce, ali je to učinila uslovljenim prekidom vatre.

Čak i među saveznicima Izraela ne postoji konsenzus o tome šta se podrazumeva pod humanitarnom pauzom.

Emanuela-Kjara Gilard, viši naučni saradnik Oksfordskog instituta za etiku, pravo i oružane sukobe, rekla je da sporazum o jeziku ne znači da je primena pauze neizbežna.

„Neko treba da deluje kao neutralni posrednik da bi se dogovorili o preciznim modalitetima“, rekla je ona, napominjući da bi to mogla biti agencija UN, igrač poput Crvenog krsta ili čak država.

Ona je rekla da se „prekid vatre“ obično odnosi na opštu obustavu borbi, dok su humanitarne pauze ili koridori ograničeniji. Oni bi trebalo da budu dizajnirani tako da nemaju nikakav strateški uticaj na sukob u celini i da budu namenjeni određenoj svrsi, rekla je ona.

Portparol američkog Saveta za nacionalnu bezbednost Džon Kirbi nazvao je humanitarnu pauzu „privremenim i lokalnim dogovorom da se borbe zaustave dovoljno dugo da se uradi neki diskretni zadatak“.

On je rekao da je odgovor na to koliko će pauza biti duga i koliko geografski široka bio: „Zavisi“. Rekao je da će možda biti potrebne višestruke pauze tokom više od jednog dana. „Ako je to ono što je potrebno, onda ćemo apsolutno pokušati da uspostavimo takve pauze ili pauze.

Portparol UN Stefan Dužarik rekao je da su razlike semantičke, ali: „Ono što želimo je da vidimo da se borbe zaustavljaju kako bi humanitarna pomoć mogla da stigne.“