Korišćenje vulkanskog kamena za skladištenje ugljenika u sušnim klimama

Korišćenje vulkanskog kamena za skladištenje ugljenika u sušnim klimama

Naučnici sa Univerziteta u Kaliforniji, Dejvis i Univerziteta Kornel, istražuju inovativni pristup u borbi protiv globalnog zagrevanja putem korišćenja zdrobljenog vulkanskog kamena na obradivim površinama. Njihova studija, objavljena u časopisu Environmental Research Communications, istražuje kako ova tehnologija može da skladišti ugljenik u tlu čak i tokom ekstremnih suša, posebno u Kaliforniji.

Metoda podrazumeva da kiša hvata ugljen-dioksid iz vazduha dok pada i reaguje sa vulkanskim kamenjem, zaključavajući tako ugljenik u zemljištu. Ovaj proces se naziva „trošenje kamenja“ i obično traje milionima godina. Međutim, zdrobljenjem stena u finu prašinu, ovaj proces se ubrzava, omogućavajući značajnije skladištenje ugljenika u tlu.

Iako su prethodne studije procenile da bi ovaj „poboljšani“ metod mogao skladištiti 215 milijardi tona ugljen-dioksida u narednih 75 godina ako se primeni širom sveta, do sada ova tehnologija nije bila testirana u suvim klimama.

Naučnici su primenili zdrobljenu stenu na napušteno kukuruzno polje u Kaliforniji, čak i tokom ekstremne suše, i otkrili da je ova metoda uspela da zadrži značajnu količinu ugljenika u tlu. Parcela sa drobljenim kamenjem čuvala je 0,15 tona ugljen-dioksida po hektaru tokom studije u poređenju sa parcelama bez ovog materijala.

Ova tehnologija može imati značajan doprinos u smanjenju emisija ugljen-dioksida, a ako bi se primenila na svim obradivim površinama u Kaliforniji, to bi bilo ekvivalentno uklanjanju 350.000 automobila sa puta svake godine.

Ovaj istraživački rad naglašava važnost razumevanja i primene ove metode u suvim klimatskim uslovima, jer su sušna područja sveprisutna i važna u kontekstu klimatskih promena. Iako postoje izazovi vezani za merenje i verifikaciju skladištenog ugljenika u većim razmerama, ova tehnologija predstavlja značajan korak napred u borbi protiv globalnog zagrevanja.

Benjamin Z. Houlton, stariji autor studije, istakao je da je „u trci sa vremenom“ kada je reč o savijanju globalne krive ugljenika i da ova studija predstavlja važan korak ka skaliranju ove tehnologije širom sveta.