Učenici sa visokim samopouzdanjem srećniji su i uspešniji

Učenici sa visokim samopouzdanjem srećniji su i uspešniji

Uspeh i sreća učenika mogu se poboljšati izgradnjom njihovog samopouzdanja — njihove percepcije o njihovoj sposobnosti da završe izazovni zadatak.

U studiji sa 763 studenta na Univerzitetu Ksi’an Jiaotong-Liverpool u ​​Kini, otkrili smo da su studenti sa visokim samopouzdanjem imali dobre rezultate u svom projektu završne godine i bili su zadovoljniji svojim iskustvom učenja čak i ako im nije dodeljen željeni projekat ili učitelj.

S druge strane, učenici sa niskim samopouzdanjem bili su manje srećni i imali su loš učinak, iako su imali pristup dobrim resursima.

Učenici sa kojima smo radili izučavali su niz predmeta, kao što su mehatronika, robotika, računarstvo, elektrotehnika i elektronika.

U svojoj poslednjoj godini, radili su na određenom projektu, razvijajući istraživačka pitanja i sastavljajući metod istraživanja, kao i prikupljanje podataka, analizu i izveštavanje o rezultatima. Svaki učenik je imao supervizora koji je davao smernice za projekat.

Učenici su mogli da izaberu deset željenih projekata sa liste od 635 projekata, a zatim im je dodeljen jedan od svojih deset preferencija. Naše istraživanje je bilo ograničeno na jedan univerzitet—u budućnosti planiramo da testiramo rezultate proučavanjem više studenata, uključujući i druge zemlje ili regione.

Razvili smo skalu od pet tačaka za merenje uverenja učenika o njihovom radu na ovom projektu. Učenici su dobili bodove na skali u skladu sa njihovim odgovorima na pitanja, kao što su: „Ja sam u stanju da identifikujem i formulišem značajan istraživački problem, i da napravim plan za rešavanje problema“. Učenike smo pitali i za mišljenje o tome kako su projekti raspoređeni u okviru ankete, i intervjuisali deset učenika kako bismo stekli dalji uvid u njihovo učenje.

Rezultati naše analize podataka iz ankete otkrili su da su učenici sa većim samopouzdanjem imali više poverenja u svoju sposobnost da preuzmu izazovne zadatke. Proveli su više vremena razmišljajući o tome šta je projekat zahtevao, i veća je verovatnoća da će kasnije razmišljati o svom učinku.

Učenici sa slabijim samopouzdanjem imali su manje poverenja u svoju sposobnost da ostvare složen projekat. „Dozvoljeno nam je da podnesemo deset izbora, ali sam odabrao samo dva projekta sa kojima mogu da se nosim i odustao od ostalih osam izbora“, rekao je jedan od intervjuisanih studenata.

Nasuprot tome, učenici sa višim samopouzdanjem bili su sigurniji u svoju sposobnost da preuzmu bilo koji projekat. „Svi projekti koje sam odabrao bili su mi najdraži, tako da bez obzira na to koji projekat mi je konačno dodeljen, rezultati su bili u mom prihvatljivom opsegu“, rekao je jedan.

Otkrili smo da učenici sa nižim samopouzdanjem imaju nižu metakogniciju — sposobnost da „razmišljaju o razmišljanju“. Na primer, jedan učenik nije razmišljao o vrednosti čitanja detalja projekta pre nego što je napravio izbor projekta. Umesto toga, oslanjali su se na sreću: „Upravo sam izabrao dva željena projekta i nasumično odabrao preostale. Nisam imao sreće da dobijem prva dva izbora.“

Međutim, učenici sa višim samopouzdanjem pokazali su višu metakogniciju. Oni su cenili mogućnosti za njih da pristupe informacijama o projektu pre nego što donesu racionalne odluke. Jedan student je rekao: „Potrebno je vreme da se svaki projekat pregleda jer postoje stotine projekata za moj smer, ali rezultat to zaslužuje, relativno je pošten.“

Kroz analizu podataka intervjua, takođe smo otkrili da učenici sa nižim samopouzdanjem retko razmišljaju o dubljim razlozima svog neuspeha u učenju. Više su se fokusirali na kratkoročne rezultate, žalili se na spoljne uslove i nisu obraćali dovoljno pažnje na oblasti za samorazvoj. S druge strane, učenici sa višim samopouzdanjem su skloniji dubljoj refleksiji. Priznali su da su pružene jednake mogućnosti studentima da dobiju konkretnu podršku.

Učenici bi mogli da steknu naviku da razmišljaju o svojim iskustvima učenja i da samoprocene svoju metakogniciju i samopouzdanje kako bi izgradili samopouzdanje. Naše istraživanje sugeriše da fokusiranje na izgradnju samopouzdanja može dovesti do boljih rezultata studija i srećnijih učenika.

Nastavnici se mogu fokusirati na izgradnju samopouzdanja učenika. Objašnjavanje vrednosti različitih aktivnosti učenja i davanje povratnih informacija može pomoći u razvoju metakognicije i verovanja učenika u sebe. Vežbe koje pomažu učenicima da razmišljaju o svom učenju – kao što su upitnici za samoevaluaciju – takođe im mogu pomoći da izgrade osećaj kontrole nad svojim učenjem i verom u sebe.

Nastavnici i roditelji ne mogu uvek da pomognu učenicima kada se suoče sa poteškoćama. Ali izgradnja samopouzdanja učenika može pomoći da se poveća njihovo samopouzdanje u rešavanju izazova i problema.