Odgoda bi zapravo mogla dati vašem mozgu kognitivni podsticaj

Odgoda bi zapravo mogla dati vašem mozgu kognitivni podsticaj

Pritiskanje dugmeta za odlaganje ujutru možda i nije tako loše za nas kao što se ranije mislilo, prema novom istraživanju. U stvari, za neke ljude to može čak i da poboljša nivoe kognitivnih performansi.

Prethodne studije su razmatrale štetu koju dremanje može naneti našim obrascima spavanja, sugerišući da mini ciklusi od pet ili deset minuta nisu sjajni za naše telo. Međutim, istraživači sa Univerziteta u Stokholmu u Švedskoj i Univerziteta Monash u Australiji osporavaju tu ideju u nedavnoj studiji.

Oni su pogledali 31 uobičajenog dremkača u laboratorijskim uslovima i otkrili da 30 minuta bonusa odlaganja ili nije uticalo ili je zapravo poboljšalo njihove kognitivne sposobnosti na zadatku koji su preduzeli odmah nakon buđenja, u poređenju sa redovnim dremačima koji su bili primorani da naglo porastu.

„Nalazi pokazuju da nema razloga da prestanete da dremate ujutru ako uživate, barem ne u periodu od oko 30 minuta“, kaže naučnica za spavanje Tina Sundelin sa Univerziteta u Stokholmu.

„U stvari, može čak pomoći onima koji imaju jutarnju pospanost da budu malo budniji kada ustanu.“

Tih 30 minuta vremena odlaganja sastojalo se od tri perioda odlaganja u trajanju od 9 do 10 minuta svaki. U poređenju sa spavanjem tokom tih pola sata, ponovljeni pozivi da se probudite rezultirali su prosečnim gubitkom od 6 minuta sna po noći.

Pored kognitivnog povećanja uočenog kod nekih učesnika, istraživači takođe sugerišu da bi dremanje moglo omogućiti lakše buđenje iz lakšeg dela ciklusa spavanja – umesto da se odmah izbaci iz dubokog sna – što bi moglo biti lakše za telo .

Nisu primećene razlike između odlaganja i nedremanja u pogledu nivoa raspoloženja, stresa, jutarnje pospanosti ili arhitekture spavanja (različiti ciklusi kroz koje prirodno prolazimo dok spavamo).

Tim je takođe anketirao 1.732 volontera kako bi utvrdio koliko je odlaganje u stvari rasprostranjeno: 69 odsto ispitanika je reklo da su pritisnuli dugme za odlaganje ili postavili više alarma barem „ponekad“. Verovatnije je da će dremači biti mlađi i večernji ljudi, a ne jutarnji, sa prosečnim vremenom odlaganja 22 minuta.

U većem uzorku, jutarnja pospanost i kraći san bili su češći među dremačima. Istraživači priznaju da odlaganje može potencijalno da fragmentira san, istovremeno ukazujući na neke od uočenih prednosti. Zaključak je da, kao i kod nekih ranijih studija, mnogo zavisi od vas.

„Kratak period odlaganja može pomoći da se ublaži inercija sna, bez značajnog ometanja sna, za kasne hronotipove i one sa jutarnjom pospanošću“, pišu istraživači u svom objavljenom radu.