Upotreba antacida je u korelaciji sa demencijom, iako uzročnost ostaje neuhvatljiva

Upotreba antacida je u korelaciji sa demencijom, iako uzročnost ostaje neuhvatljiva

Istraživači u Univerzitetskoj bolnici u Kopenhagenu i Univerzitetu Arhus, Danska, istražili su potencijalnu povezanost između inhibitora protonske pumpe (PPI), najčešće korišćenih antacidnih lekova za suzbijanje proizvodnje želudačne kiseline i povećanog rizika od demencije.

U radu „Inhibitori protonske pumpe i demencija: studija zasnovana na populaciji širom zemlje“, objavljenom u Alchajmerovoj bolesti i demenciji, istraživači su otkrili značajne korelacije između upotrebe PPI, trajanja upotrebe i povećanog rizika od demencije.

Studija je sprovedena u nacionalnoj danskoj kohorti od 1.983.785 osoba starosti od 60 do 75 godina između 2000. i 2018. godine i uključivala je samo pojedince bez prethodne dijagnoze demencije ili lečenja lekovima specifičnim za demenciju.

Tokom studije, 99.384 osobe su razvile demenciju, a 469.920 je korišćeno kao kontrolna grupa. Upotreba PPI bila je povezana sa povećanim rizikom od demencije svih uzroka, posebno za one starosti od 60 do 69 godina u trenutku postavljanja dijagnoze. Grupa od 60 do 69 imala je odnos stope incidencije od 1,25 do 1,59 u zavisnosti od trajanja upotrebe i 1,36 ukupno za one koji su ikada koristili PPI.

Zanemarljiviji rizik je primećen u grupama od 70 do 79 i 80 do 89, sa 1,12 i 1,06 za uvek upotrebu. Nije primećena značajna povezanost između upotrebe PPI i demencije kod osoba starijih od 89 godina u trenutku postavljanja dijagnoze.

Izloženost PPI bila je povezana sa povećanom stopom demencije svih uzroka koja se javlja pre 90. godine života, bez obzira na to kada je lečenje PPI počelo. Duže kumulativno trajanje upotrebe PPI dalo je veće procene rizika.

IPP se obično koriste za lečenje stanja povezanih sa želučanom kiselinom. Prethodne studije su pokazale oprečne rezultate u pogledu povezanosti upotrebe PPI i demencije. PPI su povezani sa potencijalnim neurološkim neželjenim reakcijama, uključujući efekte na neurotransmitere mozga, iako su mehanizmi i uzročnost nejasni.

Nalazi sugerišu da je upotreba PPI povezana sa povećanim rizikom od demencije, posebno kod mlađih osoba. To ne znači da upotreba PPI izaziva demenciju, jer postoji potencijal za obrnutu uzročnost, gde je proizvodnja kiseline u želucu povećana u ranoj fazi razvoja demencije i tretmani PPI se koriste za lečenje simptoma bolesti koja već napreduje. Takođe je moguće da tretmani PPI stvaraju poremećaj koji dovodi do demencije.

Enterični nervni sistem, neuronske ćelije ugrađene u zidove gastrointestinalnog sistema, je suštinski deo veze između creva i mozga sa potencijalom da poremećaji jednog utiču na drugi. Takođe su primećene korelacije između Alchajmerove bolesti i specifičnih populacija mikrobiote creva, što bi moglo dodatno da zbuni uzročne veze.

Autori sugerišu da su potrebna dalja istraživanja kako bi se istražili mehanizmi koji leže u osnovi ove asocijacije i da li ona varira među podtipovima demencije.