Faktori rizika za demenciju variraju u zavisnosti od etničke pripadnosti

Faktori rizika za demenciju variraju u zavisnosti od etničke pripadnosti

Promenjivi faktori rizika — uključujući hipertenziju, gojaznost, dijabetes, nizak HDL holesterol i poremećaje spavanja — daju veći rizik od demencije za ljude u nekim manjinskim etničkim grupama u poređenju sa belcima, prema novoj studiji objavljenoj u časopisu otvorenog pristupa PLOS ONE Naaheed Mukadam sa Univerzitetskog koledža u Londonu, UK, i kolege.

Broj ljudi sa demencijom je u porastu širom sveta. Povećano je interesovanje za potencijalno promenljive faktore rizika, jer bi njihovo eliminisanje teoretski moglo sprečiti oko 40% slučajeva demencije. Međutim, većina studija faktora rizika je sprovedena samo kod ljudi evropskog porekla. U novoj studiji, istraživači su analizirali odnos između faktora rizika i početka demencije koristeći anonimizovane podatke iz engleske evidencije primarne zdravstvene zaštite, koja obuhvata period od 1997. do 2018. godine, za 865.674 odraslih u različitim etničkim grupama.

Sve u svemu, 12,6% ispitane populacije razvilo je demenciju — 16,0% belaca, 8,6% ljudi iz Južne Azije, 12,1% crnaca i 9,7% onih iz drugih etničkih grupa. Skoro svi faktori rizika analizirani u studiji bili su povezani sa demencijom, pri čemu isti faktori rizika često predstavljaju veći rizik od demencije kod crnaca i ljudi iz Južne Azije, posebno za kardiovaskularni rizik.

Nakon prilagođavanja komorbiditeta, starosti, pola i deprivacije, hipertenzija je dovela do većeg rizika od demencije kod crnaca u poređenju sa belcima; hipertenzija, gojaznost, nizak HDL kod dijabetesa i poremećaji spavanja dali su veći rizik od demencije kod ljudi iz Južne Azije. U poređenju sa efektima kod belaca, hipertenzija je imala 1,57 puta veći uticaj na rizik od demencije kod ljudi iz Južne Azije i 1,18 puta veći uticaj na crne ljude.

Rezultati mogu da objasne prethodne nalaze veće podložnosti, ranije starosti početka demencije i kraćeg preživljavanja nakon dijagnoze demencije u manjinskim etničkim grupama, kažu autori. Oni zaključuju da napori u prevenciji demencije treba da budu usmereni na ljude iz manjinskih etničkih grupa i da budu prilagođeni faktorima rizika od posebnog značaja.

Autori dodaju: „Otkrili smo da ne samo da su neki faktori rizika za demenciju češći u manjinskim etničkim grupama, već da je uticaj nekih od ovih faktora rizika čak i veći nego u beloj populaciji. Stoga nam je potrebna prilagođena prevencija demencije, uzimajući u obzir uzeti u obzir etničku pripadnost i profil faktora rizika kako bi se osiguralo da je prevencija demencije pravična.“