Liberijski predsednik traži drugi mandat

Liberijski predsednik traži drugi mandat

Liberijci su u utorak izašli na birališta da odluče o drugom mandatu bivšeg istaknutog fudbalera i aktuelnog predsednika Džordža Vea. Bezbednosna pitanja i ekonomija se široko smatraju glavnim problemima birača.

Optužbe o korupciji i tekućim ekonomskim teškoćama sa kojima se suočava najstarija afrička nezavisna republika okaljale su Veahov prvi mandat.

U predsedničkoj trci je 20 kandidata. Izborna komisija zemlje počeće da objavljuje preliminarne rezultate u sredu. Kandidat treba da dobije više od 50 odsto glasova kako bi izbegao drugi krug, koji bi bio održan početkom novembra.

Evropska unija, Afrička unija, Zapadnoafrički blok ECOVAS i SAD poslale su posmatrače da nadgledaju glasanje.

Glavne političke stranke obećale su mirne izbore, koji se održavaju i za zakonodavnu vlast zemlje. Međutim, zabrinutost oko povratka krvoprolića pojavila se nakon što su tri osobe ubijene u sukobima između pristalica rivalskih stranaka prošlog meseca.

Nasilje je izbilo i u nedelju, kada je nekoliko ljudi povređeno tokom predizbornog skupa za Vea.

Veah (57) je u politiku ušao nakon karijere međunarodnog fudbalera. Postao je jedini Afrikanac koji je osvojio Zlatnu loptu, najprestižniju individualnu nagradu u igri, 1995. godine, a igrao je za vrhunske klubove kao što su Čelsi, Pari Sen Žermen i Milan.

Godine 2017, Vea je izabran tokom prve demokratske promene vlasti u Liberiji u poslednjih 70 godina.

Ovo su prvi izbori otkako su UN završile svoju mirovnu misiju u Liberiji 2018. godine „Ovo je takođe prvi put da će se izbori održati bez spoljne bezbednosti od strane misije UN koja je bila prisutna u Liberiji. Dakle, bezbednost će biti na plećima liberijskih bezbednosnih agencija“, rekao je za CNN Oskar Blo, šef ECC-a, najveće grupe za posmatranje izbora u Liberiji. Bloh je takođe izrazio zabrinutost što je obuka anketara počela tek nekoliko dana pre izbora.

Mnogi posmatrači ovo vide kao ključni trenutak za Liberiju, koja je pretrpela dva razorna građanska rata koja su odnela živote 25.000 ljudi između 1989. i 2003. i smrtonosnu epidemiju ebole između 2013. i 2016. godine.